Pimorje

Gastronomija

Primorska kuhinja i kuhinja kvarnerskih otoka se, zahvaljujući svojim mediteranskim i maritimnim utjecajima (Opatijska rivijera, Grad Rijeka, Crikvenička i Vinodolska Rivijera, otoci Krk, Cres, Rab, Lošinj, Susak, Unije, Ilovik..) temelji na ribama, školjkama, rakovima, odnosno glavonošcima, na janjetini, tjestenini, na mediteranskom povrću i voću, začinskom bilju, na maslinama i maslinovom ulju, na kestenima (marunima), i vinu. Ribe i plodovi mora, ovce i koze, grožđe i vino, lovori, ružmarini i začinsko bilje, smokve i masline, lešade i gradele, kultivirano i divlje povrće, šparoge i rajčice, lozovače i travarice, iskonski su pečat sredozemne kuhinje. Recepti kojima se Primorci diče nastali su u središtu doma, uz ognjište, na kojem bi se ispod peke (čripnje) pekao kruh, mlada janjetina ili kozletina, a u kotliću povrh vatre kuhala sva ostala jela – palenta ili pura, lešala bi se riba ili meso, ukuhavala tjestenina ili maneštra. I danas se još pršut i sir suše iznad ognjišta – tek toliko da ih pomiluje dim. Na suncu i buri suše se hobotnice, sir i riba spremaju se u sol, red ribe, red soli, red ribe... Ponegdje se riba i sir potapa u maslinovo ulje i tako konzervira. Masline trajnost održavaju u slanoj otopini ili zapečene u pećnici nakon što su se namakale u moru. I za slatkoljupce na Primorju nema brige, mogu se grickati slatke kroštule s bademima, smokvenjak od suhih smokava i oraha s pokojom kapi lozovače, presnac od mladog ovčjeg sira, odnosno skute, a mogu se sladiti i kolačima od sočnih, velikih i slasnih lovranskih trešanja, a posebice i brojnom vrstom kolača od lovranskog maruna.