Page 13 - Kvarner_Staze_HR_KB.indd

Basic HTML Version

ŠETNJA TRSATOM
Trsat je zaravan na brdu (139 m) iznad kanjona Rječine
ispunjena poviješću, tradicijom i duhovnošću.
Premda ne postoji posebno trasirana staza Trsatom,
to niti najmanje ne remeti ugodnost i inspirativnost
šetnje. A nju je najbolje započeti s Frankopanskoga trga
i uputiti se do župne crkve sv. Jurja (XIII. st.) i Trsatske
gradine (naplaćuje se ulaz), kaštela podignutoga na
ostacima rimske promatračnice. Pogled koji se pruža
na Rijeku i Kvarner vrijedi doživjeti.
Sa središnjega trga ulazi se i u prostor najstarijega
hrvatskoga marijanskoga svetišta i znamenitoga
hodočasničkoga odredišta, u crkvu Majke Božje
Trsatske i franjevački samostan.
Hrvatska čitaonica (1887.) obrubljuje Trg, a od nje se
cestom i nogostupom dolazi do Pančićevoga parka
(Trsatski park, 1926. arhitekt Z. Prikril), predloženog za
kategoriju spomenika parkovne arhitekture. Smješten
je povrh brežuljkaste kosine (do 142 m) i primjereno
hortikulturno uređen (J. Kulfanek). Uz park je i spomen
obilježje, spomen kosturnica palim borcima. Šimšir
(Buxsus sp.), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum
tinus), jasmin (Jasminum nudiflorum), hrast crnika
(Quercus ilex) dio su bogate flore parka.
Nešto niže je i veliko Trsatsko groblje.
Vrijeme hoda:
jedan sat
Nabaviti vodič Trsat
USPON NA TRSAT
Lijevo od hotela Continental (1888.), na
Titovom trgu nalazi se prohodna kapela
Tješiteljice Žalosnih od koje vodi petstotinjak
stuba do zaravni ispred crkve Majke
Božje Trsatske, znamenitog marijanskog
hodočasničkog svetišta. Trsatske stube
jedan su od najljepših spomenika hrvatske
marijanske pobožnosti. U čast Gospi
Trsatskoj, prvih 118 stuba podigao je
(1513.) hrvatski junak Petar Kružić, dovršio
ih je (1726.) vojni zapovjednik Gabrijel Franjo
Aichelberg. Valja proći tim stubama do
Trsata, no treba upozoriti da se one zbog
relativno strmog uspona ne preporučuju
osobama sa zdravstvenim problemima.
Vrijeme hoda:
30 minuta
Nabaviti vodič Trsat
ŠETNICA UZ RJEČINU
Frankopanski trg na Trsatu polazište je i za ovu šetnicu.
Ona prati tok Rječine (18,5 km), a za svoj odredišni cilj
ima upravo njen izvor (325 m) podno brda Kičelj (606
m). Put do izvora Rječine obilježen je smjerokazima i
tabelama. Na tom putu “ Ričina poveda” o slavnom
vremenu stupa, mlinarstva i obrtništva, nudi poglede
na bujne livade i bistri vodotok, zanimljiv i vrlo bogat
biljni i životinski svijet, na usjeke i kanjone, na snagu i
ukroćenost (akumulacijsko jezero Valić, 1968.) i veseli
se predloženom statusu značajnog krajobraza.
Ističemo:
- u gornjem vodotoku pjegavi daždevnjaci
(Salamandra salamandra)
- pastrve u brzacima, šaran u jezeru Valić
- kad je korito Rječine suho, kanjonom se može
propješačiti
- u mlinu u Martinovu Selu možete nabaviti svježe
samljeveno brašno!
Vrijeme hoda:
oko 5 sati
USPON DO LUBANA
Do najvišeg grebena na području grada
Rijeke, šumovitog Lubana i njegovog vrha
Pleša (499 m), s kojeg se pruža lijep vidik
na Rijeku, Kvarner i Grobnišćinu, dolazi se s
Kozale.
Vrijeme hoda:
oko 5 sati
ŠETNICA UZ MORE NA PODRUČJU BIVIJA I
REKREACIJSKOGA PROSTORA COSTABELLA
Vrijeme hoda:
jedan sat
13