Page 24 - Kvarner_Staze_HR_KB.indd

Basic HTML Version

Zelena, plodna Vinodolska dolina, smještena između
strme stepenice kraških primorskih planina na
sjeverozapadu i blažeg sjeveroistočnoga bila, otkriva
zapisima, događajima, legendama i dostignućima
slojevitu povijesnu pripovijest.
Podsjeća na razdoblja svoje važnosti, prisjeća se
dinamičnih vremena stvaranja civilizacijskih, kulturnih
i duhovnih vinodolskih znamena dostojnih nacionalne
vrijednosti.
Pogledom prati svoja negdašnja lučka pristaništa,
danas znamenita turistička središta, i doziva u
sjećanje nedavna vremena svoje povučenosti i “manje
važnosti” , da bi sa zadovoljstvom i samosviješću
podastrla sačuvan i čist, mirom i zavidnom baštinom
prožet krajolik.
I upravo tu pripovijest o baštini te svoju očuvanu
prirodu, duhovnost i ekologiju, Vinodol nudi kao
osnovu svoje turističke prepoznatljivosti svakom
namjerniku.
Stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i
kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska
arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke,
umjetnički ateljei, slikarska i kiparska ostvarenja,
običajna baština nerazdvojno su povezani sa zelenim
livadama, tribaljskim akumulacijskim jezerom, lokvama
i rječicom Dubračinom, Slanim potokom; tu su šumski
prostori i markantni planinski vrhovi, vinska cesta i
autohtona gastro ponuda...
VINODOLSKA DOLINA
OD KUDA KRENUTI ?
Cijeli Vinodol, od Križišća do Novog Vinodolskoga (i
Crikvenice), može se laganim hodom obići za jedan
dan pa su kraće dionice još ugodnije.
Najbolje je uputiti se glavnim središtima: Bribir (300
m), Grižane (248 m), Drivenik (181 m), Tribalj i laganom
“stazom kapelica i utvrda” obići brojne znamenitosti.
U Driveniku utvrđen je grad i kaštel (XIII. st.), crkva
sv. Dujma (preuređena 1821.), gotička kapela sv.
Stjepana (XIII /XV.st.). U Triblju valja obići crkvu
Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti (1804.) pa
skrenuti za Belgrad, do sv. Mihovila i crkve Majke Božje
Snježne (1611., vrijedne orgulje, glagoljski natpis...,
prekrasan pogled na Vinodol i otok Krk). U Grižanama
treba svratiti u crkvu sv. Martina (1611.), vidjeti
spomenik ženama vodonošama, kapelu sv. Roka i
crkvu sv. Ane, u bribirskom kraju pogledati
crkvicu sv. Martina u Podskočima (glagoljski
natpis, 1526.) i župnu crkvu sv. Petra i Pavla
(1524.), branič kulu (1302.) te kapele sv.
Stjepana i sv. Antuna Pustinjaka.
Odmorišta
izaberite
sami,
nećete
pogriješiti budu li to lokalne, putom dobro
raspoređene gostionice.
A za “Goru”, “Planinu” smjeraju druge staze
i ukazuju se nova uzbuđenja.
Nekada je Gora , griška (grižanska) i
bribirska, bila područje ljetne ispaše i
poljodjelskih radova, a danas je ugodno
odmorište lijepih vidika u osebujnoj prirodi
kontrasta bijelog vapnenca i crnogorične
šume. Staze su trasirane već iz uzmorskih,
ali zbog napornog uspona preko planinskog
Bribir, Grižane, Drivenik, Tribalj
24