Basic HTML Version
23
rodu i živi svijet, vrijedan posjeta je Prirodoslovni muzej
s akvarijem i botaničkim vrtom, a grad obiluje i drugom
kulturno-povijesnom baštinom, od prapovijesne i rimske
do burne novije povijesti. Sve to izloženo je i protumače-
no u Pomorskom i povijesnom muzeju u Guvernerovoj
palači.
Stari primorski gradići razasuti po otocima i u prioba-
lju pravi su biseri malih graditeljskih cjelina skladno
stopljenih s krajobrazom. Treba posjetiti te minijaturne
akropolske gradiće na uzvisinama, čija prošlost seže u
prapovijest – drevni Brseč, Mošćenice, Veprinac, Trsat,
Bakar – potom stare frankopanske kaštele Vinodola
koji su povezani s Vinodolskim zakonom iz 1288., našim
znamenitim pisanim povijesnim dokumentom, te dru-
gu vrijednu kulturno-povijesnu baštinu. Priobalni krški
krajobrazi odlikuju se i opsežnim spletovima slikovitih
gromača, terasa i suhozida kao svjedočanstvima duge
ruralne tradicije.
Pučanstvo se u Primorsko-goranskoj županiji bavi ra-
zličitim gospodarskim djelatnostima. U gorskim kra-
jevima (Gorski kotar) najviše se sadi krumpir i živi od
šumarstva i drvne industrije. U priobalju koncentrirano
je najviše industrije, na otocima se razvija turizam, dok
je tradicionalno mediteransko poljodjelstvo (ovčarstvo,
maslinarstvo, vinogradarstvo), osobito u priobalju, dosta
zapušteno.
Čvrstoća i ukorijenjenost primorskoga življa u škrti krajo-
braz, ali i duga pomorska tradicija odraz su uz ostalo kli-
matskih osobitosti područja. Kroz povijest, najveći utjecaj
na život ljudi imali su vjerojatno vjetrovi Kvarnera, među
njima najglasovitiji bura i jugo, i na njihovu ponekad
zlu ćud valja upozoriti svakog posjetitelja.
Bura je hladan i suh vjetar sjeveroistočnog kvadranta;
puše na mahove, slijevajući se s planinskih obronaka
često velikom snagom i brzinom. Premda se može javiti
u bilo koje doba godine, češće puše zimi. Stvara oblake
morske pjene i posolicu. Jugo – vjetar južnoga kvadranta
– donosi pak vlagu, kišu i snijeg zimi, koji se talože na
planinskim barijerama. Puše kontinuirano i stvara dosta
velike valove.
Dok bura obično donosi vedro vrijeme i dobro raspolo-
ženje, jugo nosi tmurno i kišovito vrijeme pa uglavnom
negativno utječe na raspoloženje ljudi. Najveće brzine
bure u Primorsko-goranskoj županiji izmjerene su 14.
studenoga 2004. godine kada je na Krčkome mostu njen
udar dosegnuo 215 km/h. Pri takvim uvjetima materi-
jalne štete su česte, a u opasnosti su i ljudski životi, osobi-
to nezaštićeni nautičari, ali i iskusniji pomorci.