Basic HTML Version
30
Morski dio Županije obuhvaća najveći dio Kvarnerskoga
zaljeva s Riječkim zaljevom, Velebitskim i Vinodolskim
kanalom, Kvarnerićem i Kvarnerom kao zasebnim cje-
linama akvatorija koji razdvajaju četiri velike otočne
skupine – Krka, Raba, Cresa i Lošinja.
Uz ova četiri velika kvarnerska otoka (Cres 405,78 km2,
Krk 405,78 km2, Rab 90,84 km2, Lošinj 74,68 km2), još
je nekoliko manjih otoka te niz otočića, hridi i gre-
bena. Otoka je u Primorsko-goranskoj županiji ukupno
55, dok je broj hridi i grebena teže ustanoviti, ali se pro-
cjenjuje da je hridi više od šezdesetak, a grebena više od
desetak. Svaki od njih zaseban je svijet i eko sustav u
malom, vrijedan naše pažnje.
Jedini rezervat dupina na Mediteranu smješten je u cre-
sko-lošinjskome akvatoriju. Populaciji dobrih dupina to
je jedinstveno stanište i zainteresirani posjetitelj uz malo
sreće i strpljenja imat će priliku uživati u tim uvijek
razigranim stanovnicima mora. Dupini nisu jedina pri-
rodna vrijednost ovoga akvatorija – u njemu se još zadr-
žavaju rijetke morske kornjače, a prostrane podmorske
livade morske cvjetnice posidonije pružaju zaštitu mno-
gobrojnim ribama i drugim morskim stvorenjima.
Priobalni i otočni dijelovi Primorsko-goranske županije
prave su riznice prirodnih vrijednosti koje se zbog drev-
ne naseljenosti ovih prostora isprepleću s vrijednostima
kulturne baštine. Dugotrajna naseljenost i intenzivan
život na Kvarnerskim otocima i u priobalju kroz proš-
lost ostavili su trajan pečat na krajobrazu. Dijelovi oto-
ka i obale danas su obešumljeni do kamenite podloge i
napušteni, a nekad je i u tim područjima bujao život.
Stoke je nekad u tim predjelima bilo obilnije nego da-
nas, postojali su i izolirani zaseoci te brojni pastirski sta-
novi; oni sada zjape u ruševinama ili čak jedva možemo
nazrijeti njihove nekadašnje lokacije. Na pojedinim
lokalitetima vidljive su guste mreže terasastih suhozi-
da i suhozidima ograđenih dolčića kao očit znak da su
se ondje nekad uzgajale vinova loza, maslina i druge
poljodjelske kulture te vodila stalna borba s prirodnim
OTOCI