Page 26 - Kvarner_Staze_HR_KB.indd

Basic HTML Version

Harmoničan suodnos čovjeka i prirode, kreativnosti i
snage koji se otkriva još u najranijim pretpovijesnim
tragovima, dograđivao se svih stoljeća naovamo. Danas
se ovdje osjeća više nego drugdje. Čisti i posebni
prostori otoka dojme skladom i mirom, potiču na
poštovanje i potrebu za očuvanjem.
Izduženog oblika, u dužini od 66 km, od rta Jablanac
do rta Suha punta, otok Cres čini okosnicu Kvarnerskog
zaljeva. Od kopna ga odvajaju Vela vrata i Riječki
zaljev, od otoka Krka Srednja vrata i Kvarnerić, od
otoka Lošinja prokopan, jedanaest metara širok kanal
(Kavanada, Cavanella).
Dugo je bilježen kao drugi najveći otok Jadrana, no
najnovijim mjerenjima ustanovljeno je da je veličina
otoka Cresa istovjetna onoj otoka Krka (405,78 km
2
)!
OTOK CRES
Bogatstvom i brojem biljnih vrsta i endema,
vodozemaca i neotrovnih gmazova, ornitološkim
rezervatima, spomenicima prirode, zaštićenim
krajolicima ili predloženim da to postanu,
hidroarheološkim lokalitetima, ruralnim i povijesim
cjelinama, građevinama i kompleksima, otok Cres
je izuzetna ekološka i kulturna riznica Kvarnera koja
malo koga ostavlja ravnodušnim.
Otok Cres ističe tri cjeline. Sjeverni, najviši dio otoka
odlikuje se s listopadnom šumom i šikarom zajednice
hrasta medunca (Quercus pubesscens), crnoga
graba (Ostrya cerpiublia), bijeloga graba (Carpinus
orientalis) i crnike (Quercis ilex), srednji dio pretvoren
je u pašnjake, maslinike i vinograde, a zapadni, niži
dio, područje je u kojem se širi gusta, zimzelena
mediteranska šuma.
Otočne staze isprepliću sve tri cjeline, a prate ili
tragove pastirskih, težačkih stopa i putova ili tragaju
za stazama molitve i duhovnosti.
Cres, Osor, Punta Križa, Valun,
Orlec, Beli, Dragozetiæi, Belej,
Lubenice, Martinšæica
26