Basic HTML Version
Kvarnerski zaljev. Pri a se da su i Argonauti,
prete e onoga nomadskog što krasi ve inu
nauti ara, u potrazi za Zlatnim runom zašli u
njegove moreuze. U rukavcu te legende, ovdje
negdje na Kvarneru, rtvom je postao ne odve
znani junak Apsyrt. Od raskomadanih dijelova
njegova tijela što ih je Medeja pobacala u more,
nastalo je kvarnersko oto je. Legenda, oduvijek
suosje aju i sa rtvama, ka e da je nazvano
njegovim imenom, Apsyrtovo oto je.
Premda ljudi rado prepri avaju legende koje ih
povezuju sa svojim najdaljim i slavnim
precima, da li zbog okrutnosti, ta pri a nije
postala baštinom ljudi što nastanjuju kvarner-
ske obale i njegove otoke.
Stotinjak milja ju nije, pri a lišena okrutnosti
gr kemitologije, govori o nastanku Kornata.
Bog je, ne znaju i što e sa šakom kamenja
preostalog mu nakon stvaranja svijeta, jedno-
stavno bacio to kamenje ne mare i ni kamo ni
kako. Kad se osvrnuo, jer i Bog je radoznao,
rekao je sebi da više ništa ne treba dirati.
Po uzoru na tu pri u, G. B. Show piše:
"Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je elio
okruniti svoje djelo te je od suza, zvijezda i daha
stvorio Kornate."
Umjesto usporedbe tih dviju legendi, vra aju i
se u sadašnjost, name e se pitanje: kako je
mogu e da se od mnoštva posjetitelja Kvarnera,
slavnih i u mnogo emu sposobnih, nitko nije
potrudio opisati njegovu ljepotu? Iskreno
govore i, u umjetnosti ne nalazimo ozbiljnijih
tragova koji bi upu ivali na Kvarner kao
inspiraciju.
Tragaju i za razlozima te nezahvalnosti, za
sada opravdavaju i samo G. Mahlera koji je
boravak u Opatiji iskoristio za reorkestraciju
nekoliko stavaka IV. simfonije...
Opatija?! Nije li to odgovor na postavljeno pita-
nje? U samo stotinjak godina postojanja Opatija
je postala sinonim za cijelo podru je Kvarnera.
Ali, njezin izgled, na in na koji je izgra ena,
poznat gotovo svima, lišen je bilo kakvih tajni,
tajni koje stoje u temelju svih legendi.
Uspore uju i je s Dubrovnikom na jugu
hrvatskog Jadrana, teško je otkriti ime Opatija
svoju sjenku prote e nad cijelim Kvarnerom.
Dubrovnik, ne treba ni govoriti, tisu ljetnim
postojanjem, svoj ponos dijeli svemu u svojoj
okolini. A Opatija?
Opatija je, za razliku od mnogih gradova i
gradi a koji su se desetlje ima, ili stolje ima,
borili za svoje postojanje, nastala kao dar.
è
è
æ
è
æ
è
æ æ
è
è
è
è
è
æ
æ
æ
è
æ æ
æ
æ
è
æ
æ
æ
æ
è
è
ð
ð æ
è
æ
æ
æ
æ
Opatija na dar