Basic HTML Version
Prije svega treba re i da su danas iznena enja
sve rje a jer meteorologija je dostigla zavidan
stupanj to nosti. Znakovi nailaska nevere
tako er su dobro vidljivi. Visoki oblaci
(cumulusi) rastu u još više (cumulonimbuse),
a kada se njihov najviši sloj po inje rastezati u
oblik koji najviše sli i nakovnju, mo emo biti
sigurni da e se iz tog oblaka na more sjuriti
nevera (neki taj nakovanj uspore uju i sa
sijedombradomstarca).
Prije nailaska prvog naleta kiše i vjetra, na
moru zavlada utiha. Budu i da govorimo o
ljetnim neverama, utihu prati izrazita sparina.
Prije udara vjetra koji je razlog nevera, obi no
zapuše prema njoj lagani vjetri suprotna
smjera, naj eš e dolaze i s kopna, esto nam
donose i miris borove šume. Sve to ne doga a
se odjednom, a kako su nevere naj eš e u
poslijepodnevnim satima i u predve erje, samo
jedan pogled prema zapadu dovoljan je da se
predvidi njihov dolazak.
Ono najva nije: nevera je sastavni dio plovidbe
i od nje ne treba bje ati. Uostalom, brzina
kojomputuje govori da joj nemo ete pobje i.
Današnja su plovila takve konstrukcije da nas
kvarnerska nevera, koja naj eš e traje dvade-
setak minuta ili pola sata, ne mo e ugroziti.
Jasno, osimako napravimo teške pogreške.
Na primjer: isplovili smo, a nismo slušali
vremensku prognozu. Ako smo u nekoj marini,
ili na sigurnom vezu, sidru, a prognoza je
nevera, bolje je pri ekati da ona pro e i nakon
toga vidjeti što je s vremenom.
Treba dobro provjeriti da li je uvala u kojoj smo
usidreni sigurno zaklonište od nevere. U
pravilu su nesigurna sidrišta ona koja su
otvorena prema zapadu. U tom slu aju nikako
nemojte bacati još jedno sidro. Bilo kakva
sumnja u sigurnost mjesta na kojem ste
usidreni, mora vas natjerati na isplovljavanje.
Zapitajte se što je sljede i korak ako se odlu ite
na bacanje još jednog sidra. Tre e sidro? Ne,
sljede i je korak napuštanje broda. I onda u
strahu s kopna gledati što e se s brodom
dogoditi. Ako ipak ostanete na jednom sidru,
svakako provjerite da li ga mo ete bez
problema podignuti, ili pripremite oštar no .
Morate biti spremni isploviti.
Drugi na primjer: ako smo ve isplovili uvjereni
da nam nevera ništa ne mo e, i nakon nekog
vremena ugledali nebo kako se zacrnjelo i sve
do mora spustilo, ma koliko se sada uplašili
nemojmo se vra ati. Ploviti treba što dalje od
kopna, otoka, jer u neveri jedina nam je
opasnost kopno. Ako se u strahu okrenemo i
svom se snagom motora pokušamo dokopati
kopna, naj eš e e nam se dogoditi da nas prvi,
naj eš i udar vjetra dohvati neposredno prije
ulaza u zaklonište. A kako ne emo biti sami, jer
mnogi e pokušati pobje i (prije svih motorni
brodovi uzdaju i se u brzinu i snagu svojih
motora)... svašta se mo e dogoditi. Tu se ne
treba ispri avati neiskustvom, jer mnogo više
iskustva treba za manevriranje brodom u toj
gu vi. Svi e pokušati negdje pristati (naj eš e
bilo gdje), i zato je mnogo sigurnije na
otvorenomumoru.
Tre i na primjer: ako smo ipak poslušali naš
savjet i ostali na moru, oni na jedrilicama
moraju podignuti jedro. Stari su govorili da se
jedra u neveri moraju spustiti, ali oni su imali
druk iju snast, druk ija jedra. Savjetujemo
vam da podignete dio glavnog jedra, drugi ili
tre i krat, i tako pripremljeni do ekati prve
nalete vjetra.
etvrta greška: ne palitemotor.
Sve navedene greške ine se zbog straha. Strah
je, kao i nevera, sastavni dio plovidbe i ne treba
ga se sramiti. Iskusnijima je strah samo upo-
zorenje da se nešto mora u initi. A jedino što se
mora u initi jest pripremiti brod za neveru.
Dakle, najprije podi emo jedro. Glavno ili ako
nam je namjera ploviti u smjeru kretanja
nevere, olujni flok (zato se i zove olujni). Na
æ
ð
ð
è
ð
è
è
æ
è
æ
è
æ
è æ
æ
è
æ
ð
è æ
è
æ
è æ
è
ð
è
æ
è
æ
æ
æ
æ
æ
è æ æ
æ
æ
æ
æ
æ
è
æ
è æ
æ
è
è
æ
è
È
è
è
è