Page 44 - Kvarner_galeb_HR_KB.indd

Basic HTML Version

samoj glavi lukobrana ve a je od pet metara.
Pristati se mo e samo s unutrašnje strane
lukobrana. Ako na lukobranu nema mjesta,
mo emo se usidriti u sredini uvale. Sidri se na
dubini od 5 do10metara. Pri sidrenju pomo i si
mo emo u mislima povla e i crtu koja spaja
glavu lukobrana i hrid Školji . Sidro treba
baciti negdje oko te crte. Dio zaljeva izme u
hridi Školji i Unija (prema izbo enom rtu
Nart) nije dovoljno dubok pa ga treba
izbjegavati.
Zastanemo li u Unijama preko no i, neka nas
ujutro ne iznenadi lupanje po palubi jer
linijski brod pristaje uz lukobran i gotovo se svi
koji su tu vezani moraju maknuti. Ali, ako je
bura prestala, prilika je to da rano krenemo u
obilazak otoka.
Vrlo fotogeni an dio otoka, plove i u smjeru
sjevera, nosi ime Vele stijene. Svojim okomitim
stijenama što se spuštaju u more podsje aju na
kornatski pejza . Nešto sjevernije nai i emo
na lijepu uvalu Zasmokve. Plove i dalje uz
obalu Unija treba pripaziti na pli inu,
ozna enu kri i ima, što e re i da se nekakva
stijena nalazi neposredno ispod morske
površine.
Za one sklone pustolovini bit e izazov ploviti
izme u oto i a Samun el i obale Unija.
Uostalom, na hridi u neposrednoj blizini
oto i a nalazi se oznaka koja nauti are
upu uje na oplovljavanje sa zapadne strane.
Oplovivši najsjeverniji kraj otoka, na kojem je i
svjetionik, pogledu e nam se otvoriti duboka
uvala Goligna. Pogled na kartu re i e nam da
se ovdje ne treba zadr avati ako vremenska
prognoza najavljuje buru. U slu aju bilo
kojega drugog vjetra, ovdje emo biti dobro
zaklonjeni.
Na isto noj obali Unija nalaze se tri uvale -
Mara ol, Podkujni i Vogniš a. Sve te tri
prekrasne uvale duboko su se usjekle u otok
Unije, a od njih je Mara ol najbolje zaklonište
od bure. Jasno, došavši iz smjera Pomera nismo
se u ovim uvalama mogli skloniti, ali za one
kojima se bura ini prejaka plove i uz dio obale
Lošinja nad kojom se uzdiše Osor ica, uvale su
sigurno zaklonište. Bura, premda jaka, puše u
smjeru njihovih rtova, a odmah iza rtova na i
emo se u dobru zakloništu. Akomo emo birati
u koju uvalu uploviti, preporuka jeMara ol.
Ta uvala još skriva tragove vojnih skladišta.
Budu i da je vojska oduvijek birala najbolja
zakloništa, broj nauti ara koji sigurnost
povjeravaju ovoj uvali ne treba nas iznenaditi.
Gu va je ve a u slu aju ru na vremena. Kraj
uvale pregra en je mosti em. Dno je pješ ano,
a u sredini uvale sidro e dotaknuti dno na 7-9
metara.
Dalje prema jugu nema nekih zanimljivosti za
nauti are. Jedna oznaka pli ine nalazi se
nedaleko najju nijeg rta Unija, ali budu i da je
mo emo oploviti sa svih strana, ne e nam biti
poseban izazov. Ipak, reljef te pli ine treba
dobro promotriti na karti.
Srakane. Postoje Velike i Male Srakane. To su
dva otoka, oto i a, smještena u produ etku
ju nog rta Unija.
Srakane su nekako tajanstvene. Na njima se
ljudi rijetko primje uju, ak su i ku e nekako
skrivene, no u ipak dobro osvijetljene. Izme u
Malih i Velikih Srakana plitak je prolaz, a pri a
se da ljudi s Malih, ili Velikih Srakana, ovdje
no u plivaju s jednog na drugi otok kako mi,
slu ajni namjernici, ne bismo saznali na
kojem od ta dva otoka oni no e. U tom im
skrivanju poma e i trstika, biljka od ljudi viša,
pa... Ne, šalimo se. Nemaju se oni zašto pred
nama skrivati. Štoviše, poznati su po svojoj
gostoljubivosti. Osobito zimi. Naime, Srakane
su podru je gdje se u okolnom moru za
zimskih mjeseci skuplja mnoštvo liganja.
Ribari ovamo dolaze s cijelog Kvarnera jer je
dnevni ulov liganja ovdje neusporedivo ve i
nego na drugimmjestima.
Koliko god obilazili Srakane, teško da emo
na i uvalu koja bi podsje ala na zaklonište.
æ
æ
è æ
æ
ð
æ
è
æ
è
æ
æ
æ æ
æ
è
è
æ
æ æ
æ
ð
è æ
æ
è æ
è
æ
æ
æ æ
è
æ
è
è
æ
è
è
æ
è
æ
æ
è
æ
è
æ
è
ð
æ
è
æ
è
è
æ
æ
è
è æ
æ è
æ
æ
ð
è
æ
è
æ
è
æ
æ
æ
æ