Basic HTML Version
Povratak s krstarenja oduvijek sa sobom nosi
sjetu uzrokovanu skorim krajem putovanja.
Iskusniji nauti ari nastojat e odr ati dobro
raspolo enje do posljednjeg dana krstarenja.
Neka netko ne pomisli na vino, ili njemu sli na
sredstva, jer alkohol jama no umanjuje
mogu nosti našeg pam enja. A krstarenje, bilo
ono kratko ili trajalo tjednima, svoju uspješnost
mora dokazati dugim sje anjem.
Naš je prijedlog vrlo jednostavan. Povratak
treba planirati smjerom kojim još nismo
plovili. Ako se u Opatiju vra amo dolaze i
negdje s juga, Kvarnerski zaljev povratku pru a
mogu nost korištenje još jedne transverzale.
Ona nas vodi uz njegovu isto nu obalu. Jedino
što moramo uzeti u obzir planiraju i putovanje
ovim smjerom, svakako je bura. U slu aju bure,
jake bure, od namjeravanog puta morat emo
odustati (u slu aju prejake bure, nauti ari
kojima je cilj Opatija, najbolje e u initi dr e li
se naše prve transferzale. Jasno, sada u
obrnutom smjeru. Put je nešto du i, ali mnogo
ugodniji).
Ako prognoza vremena ne najavljuje jaku
buru, dolaze i s juga, bit e najbolje doploviti
do sjevernog rta Raba, još se jednom okupati na
ve opisanimpješ animpla ama Lopara, i tada
odlu iti o nastavku puta.
Ako nas no zatekne negdje u blizini rta
Kalifront, a nije nam namjera ploviti no u,
najbolje je s Kalifronta pramcem naciljati
svjetionik na rtu Sorinj (B Bl 3s 10m 6M), i u
tom smjeru ploviti sve dok ne ugledamo
svjetionik ACI marine Supetarska Draga. Na
glavi lukobrana marine nalazi se crveni
svjetionik (C Bl 5s 7m4M).
Skori kraj svakog krstrenja naj eš e prati
urba. Nasuprot pa ljivu i strpljivu planiranju
putovanja danima prije po etka krstarenja,
sada odluke postaju ishitrene i nedovoljno
potkrijepljene injenicama. Ako nas zatekne
bura, re i emo - pa što!? To je još samo ovih
nekoliko milja i gotovo! Ali vjetar i more ne
slijede ljudsku logiku urbe. Najkra i put što
nam se nudi na pomorskoj karti, naj eš e nije i
najbr i. Štoviše, zastati na moru u sigurnu
zakloništu nekoliko sati, ili cijeli dan, esto
zna i sti i br e od bilo kakve urbe.
Sjeverozapadna obala Raba nudi nammnoštvo
prekrasnih uvala u kojima ekanje boljih
vremenskih uvjeta ne e nali iti gubljenju
vremena. Svaka se od njih duboku usjekla u
obalu Raba, štite i nas tako od bure. Za razliku
od pješ anih pla a na sjevernom kraju ovog
otoka, ove su uvale u po etku kamene, šumom
obrubljene, na samomdnu alomoki ene.
Plove i s juga, prva od tih uvala, premda ne i
najljepša, postala je poznata zahvaljuju i
engleskom kralju, Edvardu VIII. Godine 1936.
kralj se ovdje gol okupao pa se taj njegov
neo ekivan in dr i po etkom naturizma na
ovom otoku. Jasno, ljudi su se i prije kupali goli
(npr. u pretpovijesti), ali turisti ki su djelatnici
Raba lukavo iskoristili prisutnost engleskoga
kralja. Uvala se zove Kandalora, neposredno uz
rt Frkanj.
Na pomorskoj e namkarti sve te uvale izgledati
veoma sli ne jedna drugoj, ali mo emo ih
prepoznati i po nekim njihovim osobitostima.
Uvalu ifnat, na primjer, prepoznat emo po
kapelici na njezinom zapadnom rtu. Ako se na
sidru ne osje amo sigurnima, mo emo pristati
u uvali Veli al. Tu se nalazi pedesetak metara
dug lukobran. Na samoj je glavi dubina oko 4
metra, premda je na eš e sve popunjeno
barkama doma eg stanovništva.
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ æ
æ
æ
è
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
Æ
æ
æ
æ
æ
4. TRANSVERZALA
Rab - Baška - Vrbnik - Bakar