Otkrijte Kvarner

KVARNER PLUS

LUNGOMARE
Obalno šetalište, lungomare, dužine od 12 km, proteže se od Voloskog do Lovrana.
Njegova je izgradnja počela krajem 19. odnosno početkom 20. stoljeća na incijativu Društva za uljepšavanje (Abbazianer Verschönerungsverein). Voditelji radova bili su Heinrich Gintl, Alfred Manussi i Konrad Rubbia. Prva faza radova, od Voloskog do Slatine, dovršena je  1889. godine, dok će druga faza, ona do Lovrana, uz nekoliko podfaza biti dovršena 1911. godine zalaganjem liječnika Juliusa Horteanua.
Lungomare i danas tijekom cijele godine, pruža mogućnosti izuzetne psihofizičke rekreacije za sve uzraste i sve starosne dobi. Osvijetljeni kandelaberi duž čitavog obalnog šetališta pozivaju na nezaboravne večernje i noćne šetnje. Bez većih uspona i spustova,  udaljeno od prometnica i gužve gradskih ulica, šetalište nudi ne samo talasoterapijski, ljekovit morski aerosol, već čitavom svojom dužinom podastire povijesnu priču opatijske rivijere. Ona se odčitava s historicistikih i secesijskih pročelja hotela i villa, s mnogobrojnih spomenika, u vrtovima, sjenicama i parkovima.
 

OPATIJSKI PARKOVI
Opatijski su parkovi jedan od najpoznatijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj.
Na površini od 3,64 ha, između glavne gradske ceste i mora, nalazi se 60 polja koja okružuju najčuvenije spomenike opatijske povijesti: villu Angiolinu, Amaliju, hotel Kvarner, crkvu sv. Jakova...
Danas je ova parkovna cjelina podijeljena u dva dijela, jedan uz crkvu vodi u Park sv. Jakova, a drugi uz villu Angiolinu u Park Angiolina. Park Margarita zasebna je cjelina, smještena na padini iznad Slatine.
A sve je započelo 1844. godine. Ta godina upisuje se kao početak  hrvatskoga i opatijskoga turizma. Riječki patricij i trgovac Iginio Scarpa (1794.-1866.)  u spomen na svoju suprugu podigao je i uredio vrt pun rijetkog i egzotičnog bilja i drveća. Godine 1882. Cesarsko-kraljevsko privatno Društvo južnih željeznica iz Beča kupilo je villu Angiolinu, a posao uređenja parka povjeren je Bečaninu Carlu Schubertu, predsjedniku Carsko-kraljevskog društva za izgradnju i uljepšavanje perivoja. 
Današnji izgled parka u osnovi je zadržao prvotnu arhitekturu. Očita su dva stila: engleski (krivudave staze) i francuski (cvjetni parteri prema godišnjim dobima). Struna briga o parku je svakodnevna. Premda ga resi više od 150 biljnih vrsta, valja reći da je do prije pedest godina taj broj bio i veći od 220 vrsta. Ističu se: lovor (Laurus nobilis),  gola  i velecvjetna  magnolija (Magnolia yulan, Magnolia grandiflora),  visoke i niske žumare ( Chamaerops ecelsa, Chamaerops humilis), kavkaska jela (Abies nordmanniana), Panieva omorika (Picea omorika), cedrovi (Cedrus), pitosporumi (Pitosporum tobira), pinije ( Pinus pinea), lovor višnje (Prunus lauricerasus), masline (Olea sativa), šumske datulje (Phoenix sylvestris), mamutovci (Sequoia)...i kamelije (Camelia japonica), koje su postale jedan od simbola Opatije.
 

„MAE Festival a.k.a K.u.K ”
Kostimirana je manifestacija koja će posjetiteljima dočarati godine kada su Opatijom šetali austrijski car Franjo Josip I, njemački  car Vilim, carica Sissi, nadvojvoda Ferdinand, švedsko-norveški kralj Oskar II, carica Marija Ana, rumunjski kralj Karlo i supruga Elizabeta, skladatelj Gustav Mahler, Giacomo Puccini, nobelovac Henryk Sienkiewiecz…. Uz pomoć kostimiranih članova brojnih kulturnih društava i djece, u Opatiji će se ponovno moći sresti književnika Jamesa Joyca, kako uživa ispijajući kavu na terasi hotela „Imperial“, Antona Pavlovića Čehova dok piše ili slavnu plesačicu Isadoru Duncan koju su palme ispred vile Amalia inspirirale na plesne pokrete. Glavnina događaja zbivat će se u i oko vile Angiolina čija je izgradnja 1844.godine označila početak razvoja turizma, te u najstarijem opatijskom hotelu „Kvarner“. Tamo će prolaznici čuti recitale poznatih književnika, koncerte na kojima će glazbenici izvoditi djela skladatelja koji su boravili u Opatiji, a najznatiželjnije  pozivamo na sastanke gdje će gospoda rješavati politička pitanja ondašnje Monarhije, potpisivati povelje i promatrati geografske karte uz nezaobilazan konjak i cigare. Dok će dame sa suncobranima šetati slavnim Lungomareom, sliku poznatog lječilišta dočarat će instruktori vježbanja koji će pokazivati vježbe nalik veslanju za koje se tada smatralo da liječe dušu i tijelo. Kupači u originalnim kostimima i šeširima na kupalištu Lido pokazat će komične scene ondašnjeg kupanja kada su se neplivači u strahu vezivali za stupove konopcem, a damama su udvarači pokazivali tehnike plivanja.
  Datum: 12. – 14. lipnja 2009.

STAZA «PUT DUPINA» - ŠETNICA NA OTOKU LOŠINJU
Orijentacija na zdravstveni turizam upućuje i na pješačenje kao značajan oblik rekreacije kojim se promiče zdrav život u prirodi i očuvanje okoliša. Čitav prostor Kvarnera obiluje šetnicama, a posebno su atraktivne šetnice na otoku Lošinju: obilježeno je i označeno 130 km šetnica (nekadašnjih zapuštenih staza i pastirskih puteva) i pješačkih staza, a najpoznatija je nova mreža šetnih staza pod nazivom «Put Dupina» kojom je zaokružen južni dio otoka Lošinja, tako da se sada, ukoliko se krene iz Malog Lošinja prema južnoj strani obalom, vraća na isto mjesto drugom stranom otoka.  Zbog mogućnosti rekreativnog pješačenja tijekom cijele godine kroz predjele bogatog biljnog pokrova i nezamijenjivog utjecaja na zdravlje, lijepe staze šetnice značajne su za produženje sezone. Uz to, jedna od najvećih atrakcija otoka Lošinja nalazi se u lošinjskom akvatoriju gdje se nalazi prirodni rezervat za dupine, koji se vrlo često mogu promatrati šetajući «Stazom dupina». «Lošinjski edukacijski centar o moru» (www.plavi-svijet.org) ima za cilj  zaštitu jedine rezidentne populacije dobrih dupina u Jadranu, zaštitu morskog okoliša, promociju održivog razvitka, te promociju prirodnih vrijednosti otoka Lošinja i Jadrana. Centar je vezan za morsko zaštićeno područje, Lošinjski rezervat za dupine, prvi takav rezervat u Jadranu i Mediteranu, a njegova je ključna uloga inerpretacija i edukacija o prirodnim vrijednostima i morskom ekosustavu arhipelaga i Jadranskog mora s posebnim naglaskom na dupine kao zaštitni znak ovog područja. Centar podupire daljnja istraživanja i razvijati nove multidisciplinarne metode zaštite i upravljanja prije svega Lošinjskim rezervatom za dupine.

.................................................................................................................................

Potražite tematsku brošuru «Staze i šetnice na Kvarneru».
 

 
APOKSIOMEN (2.-1. st. prije Kr.)

Antički brončani kip atleta, visok 192 cm,  izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999.,  jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. st., kamo su ga tijekom jakog nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal, u neko bogato odredište na sjevernom Jadranu.
Kip predstavlja atleta, mladog sportaša u trenutku kada čisti strigil (strugaljku) kojim je sa svog tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo 7 godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.-1. st. pr. Krista, dok je prototip na temelju kojeg je izrađen znatno stariji, iz sredine 4. st. pr. Krista.
Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, (od kojih je najpoznatiji  brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski kip je najcjelovitiji i najbolje uščuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskom majstoru.
U tijeku je uređenje muzeja u kojem će lošinjski Apoksiomen 2009. godine biti trajno izložen javnosti te doprinijeti kulturnoj ponudi kao važnom segmentu turističke ponude na otoku Lošinju, na Kvarneru i u Hrvatskoj. 
 

EKO CENTAR “CAPUT INSULAE”, OTOK CRES
Ekološki centar “Caput Insulae” (www.supovi.hr) u mjestu Beli, brine se dugoročno o zaštiti bjeloglavih supova, a znanstveno se prate i druge vrste ptica u Ornitološkim rezervatima "Kruna" i "Podokladi", kao i čitavom okolnom području. Bjeloglavi sup jedna je od četiri različite vrste lešinara koji još žive u Europi. Gnijezdi se na strmim liticama iznad mora, ponekad na visini od samo 10 metara iznad mora, gdje ih se vrlo lako može promatrati, ali su i vrlo ugroženi. Znanstvenici iz ekološkog centra obilježavaju mlade ptice, kako bi ih kasnije mogli identificirati. Eko centar ima posebnu ulogu u spašavanju mladih supova koji padnu umore, ili se pronađu bolesni i ranjeni. Stoga je iza zgrade sjedišta podignuto oporavilište za bjeloglave supove, u kojem se ozlijeđeni supovi oporavljaju do ponovnog puštanja u prirodu. Eko centar kao posebno njegovan dio sjevernog dijela otoka Cresa cilj je brojnih posjetitelja, ljubitelja prirode i ptica.  Radi boljeg upoznavanja svekolikog nasljeđa Tramuntane (sjeverni dio otoka Cresa), još 1995. godine uspostavljena je prva poučna eko-staza. Poučna eko-staza "Stoza Tramuntana I", duga 12 km (3-4 sata laganog hoda), deset glavnih (eko-centar, izložba, crkvica, ilirska gradina, šume hrasta i kestena) i deset međupostaja koje obilježavaju najvrednije prirodne i kulturno-povijesne lokalitete područja koje staza obilazi. U provedbi pojedinih programa uključen je veliki broj domaćih i međunarodnih volontera i to kroz djelovanje ekoloških kampova i ljetnih škola za zaštitu prirode. Zainteresirani se uključuju u projekte, čime značajno doprinose ostvarivanju misije udruge, a to je zaštita prirodnog i kulturno povijesnog nasljeđa otoka Cresa, Tramuntane i mjesta Beli. Ujedno, kroz volonterski rad i sami se obogaćuju iskustvom i novim spoznajama o bogatstvu i vrijednostima ovog prostora.
 

PARK PRIRODE UČKA
Učka, jedan od najljepših planinskih masiva na moru, proglašen je Parkom prirode u travnju 1999. godine, što ga svrstava među najmlađe hrvatske parkove odnosno zaštićene dijelove prirode. Obuhvaća područje masiva Učke i dijela Ćićarije zauzima ukupnu površinu od 160 km2, a najviši je vrh Vojak (1396 m). Vrlo je bogat biljnim i životinjskim vrstama, a posebno se ističu stoljetne šume pitomog kestena (maruna), razne vrste ljekovitog bilja i neke endemske vrste cvijeća. Ima uređenih 50 planinarskih i 8 staza za brdski biciklizam ukupne dužine od preko 200 km.
Učka Outdoor nudi mogućnost organiziranog bavljenja slijedećim aktivnostima:
• planinarenje
• trekking 
• slobodno penjanje 
• slobodno letenje ovjesnim jedrilicama i paragliderima 
• backpacking 
• brdski biciklizam
• speleo-avantura
• rekreativno jahanje
• promatranje ptica
• pustolovne utrke

uz stručno tumačenje, interpretaciju i edukaciju. www.pp-ucka.hr


NACIONALNI PARK RISNJAK
Jedinstvena flora i fauna na malom prostoru, na 6.400 hektara izuzetnog šumskog područja s više od tridesetak specifičnih biljnih zajednica s desetak različitih šumskih asocijacija i subasocijacija, poučna staza duga 4.200 m, planinarski dom, restoran za najviše gurmanske zahtjeve, te osobe za boravak gostiju. Zračna udaljenost od najvišeg vrha nacionalnog parka Velikog Risnjaka (1528 m) do mora iznosi 15 kom, a do izvora Kupe (313 m) 8 km. Dakle, na samo 23 km zračne udaljenosti vladaju izrazite klimatske razlike. To je ono po čemu se ističe Risnjak, planina koja nadvisuje sva područja između kopna i mora što su pripala nacionalnom parku i na kojima se siječu oštri dah Alpa, pitomo podneblje Jadrana, kontinentalne odlike Panonske nizine i gorska svježina Dinarida. Svaki pojedinac morao bi obići tihu i slikovitu dolinu Leske, Suhe Rječine, zanimljivu Viljsku ponikvu, livadu Lazac, Mali Risnjak, gusto i nepregledno prostranstvo smrekove šume – Smrekovac i Bijele stijene (carstvo kamenih kukova)..., a uz brojne prilaze nacionalnom parku jedini je pravi put za upoznavanje nacionalnog parka onaj što vodi od zgrade Uprave, gdje uz stručnu pomoć i vodiče, te uz topografske karte možemo odabrati ono što želimo vidjeti. www.risnjak.hr

«RABSKA FJERA»
Manifestacija je prvi puta priređena 2002. godine, kao srednjovjekovni festival u trajanju od tri dana. Odvija se u starogradskoj jezgri, uz sudjelovanje više stotina sudionika – domaćeg stanovništva i grupa Monte Giardino iz Republike San Marino (60 osoba). Prikaz je to srednjovjekovnih zanatlija i zanata: rapski samostreličari, gradska straža, bačvari, postolari, zlatari, klesari, pletači košara, postolari i švelje; perači po starinsku (kao nekada), ribari (krpanje mreža i svića na žeravicu), kalafati («oni koji madire s juton da kaić ne propušta vodu»), keramičari, svjećari, pekari, drvoresci, slikari na svili, umjetnici, obični kovači, kovači novca, čipkarice; uz sudjelovanje glagoljaške radnje, etno domaćinstva koje se bavi predenjem i obradom vune, kao i seoskog domaćinstva koje demonstrira prerada brašna na žrvanj, spravljanje kruha i pečenje ispod peke; te pečenje drugih proizvoda ispod peke i na gradele); zatim varioca porculana sa žicom, uz srednjovjekovnu glazbu, bogatu gastro punudu po starinskim receptima, a cijeli grad je urešen po starinsku. www.fjera.hr
   Datum: 25. – 27. 7. 2009.

 Viteške igre na Rabu
Od sudionika i gledatelje  traži se potpuna koncentracija i mir kada se samostreličari na turniru bore za nagradu  «Felix» koju uručuje Rapski knez. Vrhunac je to  niza manifestacija koje se odvijaju u sklopu «Dana Srednjeg vijeka». Te svetkovine predstavljaju  staru tradiciju  koja seže do davne 1634. g. kada su Venecijanci povodom oslobađanja otoka pozvali na feštu. Već šest godina za redom Rab obnavlja tu tradiciju, te zajedno sa svojim gostima na tri dana otputuje nekoliko stoljeća u prošlost. U uličicama starog grada žene u srednjovjekovnim kostimima češljaju vunu, tkaju, melju brašno, mijese kruh, osim toga kuje se novac, izrađuju se keramičke posude, pletu košare, obrađuje kamen  i još mnogo toga. Sve to upotpunjuju autentične glazbene i plesne manifestacije. www.fjera.hr
   Datum: 09.05., 25.06., 27.07., 15.08. 2009.

RUŽICA VINODOLA
Manifestacija Ružica Vinodola kreirana je na temelju priče sačuvane usmenom predajom o običaju koji seže u minula stoljeća vladavine hrvatske plemićke obitelji Frankopan. Priča govori o završetku berbe grožđa u Vinodolskoj dolini kada se birala najljepša i najmarljivija djevojka beračica, koju bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke starinskih narodnih glazbala, na čelu povorke odveli u grad. Posljednji se put, kažu zapisivači, taj događaj zbio u XIX. stoljeću, 1880. godine.
Današnja Ružica Vinodola suvremena je fešta nadahnuta vinodolskom prošlošću. Na tragu nekadašnjeg izbora Ružice i po uzoru na starinske oblike zabave osmišljene su igre za natjecanje Ružica i organiziran sajam ponude suvremenih ekološki ili ručno izrađenih proizvoda, uz glazbu i ples tijekom nekoliko dana.
  U 2009. godini Ružica Vinodola održava se na području Vinodola 07. i 08. kolovoza i na području grada Novog Vinodolskog  13. – 15. kolovoza.
  

KARNEVALI imaju vrlo dugu tradiciju.

Na Kvarneru se zimi održava jedan od najvećih i najprepoznatljivijih europskih karnevala, međunarodni Riječki karneval, u kojem sudjeluju tisuće maskiranih grupa i pojedinaca, družina i alegorijskih kola, te stotinjak tisuća gledatelja. Jedan od najatraktivnijih trenutaka karnevalskog  Kvarnera je smotra zvončara u Matuljima, koji nose drevne maske s ovnovskim rogovima. Karnevali se održavaju gotovo u svim mjestima cijelog područja, a urnebesnom zabavom posebno pršte Balinjerada i međunarodni Dječji karneval u Opatiji, maškare u Crikvenici, Ljetni festival u Novom Vinodolskom.

LJETNI KARNEVAL U NOVOM VINODOLSKOM
Ljetni međunarodni karneval u Novom Vinodolskom u kojem sudjeluje preko 50 maskiranih grupa s preko 3000 maski, nudi mnogo zabave i radosti.
  Datum: 03. i 04. 07. 2009.
 

JEDRILIČARSKA REGATA „S VJETROM KROZ TIŠINU“  - Jedinstvena jedriličarska regata za gluhe i nagluhe osobe, prvi takav projekt u Europi, a razvio se i poseban oblik znakovnog jezika prilagođen komunikaciji na plovilu i jedriličarskim zahtjevima. Održava se na Malom Lošinju od 17. do 19. 04.2009. godine.
 

FESTIVAL ŠPARUGA & SMOTRA HARMONIKAŠA LIBURNIJE
U travnju mjesecu na Trgu slobode u starom gradu Lovranu lovranski ugostitelji nude delikatesne, samonikle šparuge i jela od šparuga spravljena po starim domaćim receptima uz prigodan program (njegovanje tradicijske glazbe - harmonike trieštinke, folklor, zabava i ples). Festival je obogaćen nastupima harmonikaša u ugostiteljskim objektima za vrijeme trajanja Festivala i Smotrom harmonikaša trieštinke Liburnije (na dan 12.4.). Na završnoj fešti spravljaju se vele fritaje od 1.000 jaja i 30 kg šparuga. Uz vodiče planinarskog društva gosti mogu sudjelovati u branju šparoga i njihovom pripremanju za jelo. 
  Datum: 04. – 12. 04. 2009. 

  

DANI TREŠANJA 
Lipanj je mjesec kad se Lovran i Lovranština zacrvene od plodova jedinstvene sorte lovranske trešnje "Brtošinke". Tada lovranske kavane i restorani, te brojni štandovi na Trgu slobode u starom gradu Lovranu nude plodove sočnih trešanja, te kolače i druga jela od trešanja spravljene po starim domaćim receptima. Manifestaciju uveseljava prigodan program od folklora do zabave i plesa, a na završnoj fešti spravlja se 10 metara dugačak štrudel od črešanj.
  Datum: 06. – 14. 6. 2009.
 

EKO, ETNO I VINOFEST U KRKU
Cjelogodišnja ponuda vina iz vrbničke doline na otoku Krku, poznate po uzgoju autohtone sorte vrbničke žlahtine, posebna je atrakcija za goste Kvarnera i Krka. Vinski podrumi i konobe s ponudom kušanja i prodajom vina i autohtonih domaćih proizvoda, ugostit će tijekom cijele godine, a poseban je doživljaj vrijeme berbe grožđa i obilaska vinograda u mjesecu rujnu i listopadu. Slijedeće godine centralna manifestacija štovanja vina “Vinofest 2009" s prezentacijom proizvoda i vinske kulture hrvatskih regija bit će poslovni susret proizvođača i potrošača, a održat će se od 28. do 31. svibnja 2009. u Krku.
Posjetitelji, osim  u  dobroj  kapljici  mogu  uživati  u  bogatoj  ponudi  autohtonih  domaćih  jela,  raznovrsnom  kulturno-zabavnom  programu,  stručnim  predavanjima  o  vinarstvu  te  razgledati  izložbu  proizvoda  za  vinarstvo  i  vinogradarstvo.


DANI MASLINA 
U Puntu na otoku Krku, održava se od 08. – 11. listopada 2009. manifestacija "Dani maslina". Već više godina za redom promovira se maslinarstvo i maslinovo ulje kao autohtona robna marka, a berba maslina i proizvodnja ulja postaju atraktivan turistički proizvod. Manifestacija obuhvaća održavanje međunarodne stručne radionice o vrijednosti maslinovog ulja, program turističke berbe maslina s posebnim programom boravka agencijskih i individualnih gostiju. U sve dane manifestacije posebna pažnja pridaje se gastronomskoj ponudi na bazi maslina i maslinovog ulja.

MARUNADA
36. Marunada u Lovranu, 09.-25.10.2009.
Najpoznatija lovranska gastronomska manifestacija prava je gozba za sladokusce - kolači, slastice i ostala jela od kestena (maruna), spravljena po starim domaćim receptima. Od 1973. godine u Lovranu se tradicionalno održava priredba pod nazivom MARUNADA koja se s vremenom pretvorila u pravu turističku atrakciju. Za "neupućene", to je pučka fešta vezana uz berbu maruna ili kestena kojih u šumama Lovranštine, kao dijelu Opatijske rivijere, zaista ima u izobilju. Mjesec listopad svake je godine u znaku maruna, kada se uz zabavni program u restoranima i kavanama Lovrana, te na ulicama starog grada upriličuje bogata gastronomska ponuda kolača i slastica od maruna. I kavane susjedne Opatije krajem mjeseca listopada svake godine žive u znaku maruna, nudeći veliki izbor slastica pripremljenih od ovog ukusnog ploda. Vrijeme je to kada i zaleđe Lovrana živi u znaku maruna, pa tako fešte, osim u samom Lovranu, i u mjestima Liganj i Dobreć traju do jutarnjih sati. Uz vruće marune najbolje prija medica, domaća rakija s medom od cvijeta maruna.
  Datumi 2009: 09.  - 11. 10. Lovran, 17. i 18. 10. Dobreč, 24. i 25. 10. Liganj


DELNICE - sportsko-rekreativni sadržaji
Delnice se nalaze u Gorskom kotaru na nadmorskoj visini 696 m, a umjerena planinska klima i bogatstvo prirodnih fenomena – Hajdova hiža, Drgomalj i Petehovac, te suvremeni sportski objekti potaknuli su razvitak Delnica u kvalitetno sportsko-turističko središte gorskokotarskog turizma. Gotovo stoljetna tradicija izletničkog, zdravstvenog, sportskog i drugih oblika turizma te prirodne osobitosti i klimatske značajke u Delnice privlače sve više turista.
Višenamjenska sportska dvorana u Delnicama, vrijedna oko 2,7 milijuna eura, čijom su izgradnjom otvorene nove mogućnosti za brojne sportske aktivnosti, turistima, a napose sportašima, daje novu dimenziju boravka u gradu. Kako se od Rijeke i obližnjih ljetovališta Kvarnerske rivijere do Delnica stiže za sat vožnje, grad je idealan i za jednodnevne izlete, primjerice kratkotrajne posjete visovima Gorskoga kotara, kao što su vrhovi Drgomalj i Petehovac. No, Delnice nude izvrsne mogućnosti i za višednevni boravak s obzirom na dostatnu infrastrukturu – hotele, sportske objekte, velike prirodne površine za šetnje, odmor ili lov. Nedaleko od grada je Nacionalni park Risnjak, a u podnožju obližnjeg Japlenskoga vrha nalazi se više sportskih terena za nogomet, košarku… potom kuglana, boćalište te zimi dvije atraktivne skijaške skakaonice. Atrakcije karakteristične za čitavo područje su i restorani u kojima se nude brojni tradicionalni specijaliteti goranske kuhinje koja se temelji na divljači i šumskim plodovima. Na području Uprave šuma Podružnica Delnice može se iznajmiti lovačka kuća.
 

TRŠĆE
Turističko-edukativna staza “Stopama tršćanskih rudara”,  duga više od šest kilometara tijekom lagane šetnje šetača upoznaje s nekadašnjim životom lokalnih rudara.
Tršće je malo goransko turističko središte, smješteno na visoravni, okruženo gustom šumom i brojnim livadama koje stvaraju sliku izuzetno mirne i pitome okolice, pa stoga ne čudi da je to mjesto postalo atraktivna turistička destinacija brojnim poklonicima i zaljubljenicima u prirodu. Posebice se to primjećuje zimi kada cijelo područje utone pod bijeli zimski pokrivač, a na okolnim brdima započne skijaška sezona.
Iznad mjesta proteže se planina Rudnik, na kojoj su uređene dvije skijaške staze s vučnicama. Tršće ima i brojne sportske terene, veliku sportsku dvoranu te veliki prirodni stadion za sve moguće oblike trčanja i rekreacije, što je interesantno sportašima koji ovamo dolaze na sportske pripreme. Razvijen je i lovni turizam s obzirom na iznimno bogata okolna lovišta, a cijela je destinacija zanimljiva i zbog blizine drugih atraktivnih prirodnih sadržaja poput izvora rijeke Kupe i Nacionalnog parka Risnjak.
 

LUJZINSKA CESTA 
Lujzijanska cesta potječe s početka XIX. stoljeća. Građena je između 1803. i 1809. godine, a nazvana je po Napoleonovoj ženi Mariji Lujzi. Cesta je nekada bila najkraća poveznica između Rijeke i Karlovca te jedna od najmodernijih u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Danas predstavlja važan dio hrvatske cestovne baštine, koji je još uvijek u uporabi, iako sa smanjenim prometnim opterećenjem nakon izgradnje autoceste Zagreb-Rijeka. Lujzijana je sama po sebi turistička atrakcija, koja se sastoji od niza turističkih sadržaja vezanih uz njenu gradnju ili korištenje, a s okolnim atrakcijama stvorena je paleta turističkih doživljaja pri kretanju Lujzijanom ili zaustavljanja uz nju, a možemo je zvati i romantičnom cestom Gorskog kotara.
U znak valorizacije Lujzinske ceste, svake godine u rujnu održava se manifestacija “Ljeto na Lujzijani” koja reminiscira povijesne događaje vezane za gradnju i značaj ceste uz paletu kulturno-zabavnih priredbi.
 

VRBNIK I VRBNIČKA ŽLAHTINA
Jedinstveni stari gradić, opisan, opjevan i oslikan u djelima mnogih umjetnika, razvio se na mjestu pretpovijesnih naselja na strmoj litici 50 m nad morem. Bogata i burna prošlost Vrbnika ogleda se u brojnim kulturno povijesnim spomenicima, koji su nepresušan izvor inspiracije brojnim umjetnicima. Vrbnik je i povijesni,  glagoljaški grad - glagoljica je najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. st., izuzetno je bilo razvijeno na području Kvarnera, a glagoljicom su pisani ne samo crkvenoobredni rukopisi, već i tekstovi svakidašnjeg društvenog života i pravni dokumenti.
Danas je Vrbnik nezaobilazna izletnička destinacija, meka vinskih znalaca i gurmana. Na Vrbničkom se polju s oko 100 ha vinograda uzgaja samosvojna vrst loze koja na naše stolove dolazi pod imenom "Vrbnička žlahtina". Nekoliko vinarija, uz proizvodnju vina, kao i mnogobrojne konobe, gostima pružaju  izuzetnu priliku da uz pjesmu i druženje, pršut i vrsni krčki ovčji sir uživaju u svim zemaljskim čarima žlahtine.

• VRBNIČKA ŽLAHTINA – Vrbnička žlahtina, najpoznatije i najcijenjenije vino kvarnerske regije suhog i glatkog okusa posebice se slaže s jelima od bijele ribe, školjaka i rakova te s laganijim mesnim jelima. Ova sorta se uzgaja na otoku Krku na području oko Vrbnika, a ime joj potječe od slavenskog pridjeva «žlahten» što znači plemenit.

Potražite turističko glasilo «Kvarner Info» s kalendarom priredaba «Iz dana u dan».