STAZA «PUT DUPINA» - ŠETNICA NA OTOKU LOŠINJU
Orijentacija na zdravstveni turizam upućuje i na pješačenje kao značajan oblik rekreacije kojim se promiče zdrav život u prirodi i očuvanje okoliša. Čitav prostor Kvarnera obiluje šetnicama, a posebno su atraktivne šetnice na otoku Lošinju: obilježeno je i označeno 220 km šetnica (nekadašnjih zapuštenih staza i pastirskih puteva) i pješačkih staza, a najpoznatija je nova mreža šetnih staza pod nazivom «Put Dupina» kojom je zaokružen južni dio otoka Lošinja, tako da se sada, ukoliko se krene iz Malog Lošinja prema južnoj strani obalom, vraća na isto mjesto drugom stranom otoka. Zbog mogućnosti rekreativnog pješačenja tijekom cijele godine kroz predjele bogatog biljnog pokrova i nezamijenjivog utjecaja na zdravlje, lijepe staze šetnice značajne su za produženje sezone.
Uz to, jedna od najvećih atrakcija otoka Lošinja nalazi se u lošinjskom akvatoriju gdje se nalazi prirodni rezervat za dupine, koji se vrlo često mogu promatrati šetajući «Stazom dupina». «Lošinjski edukacijski centar o moru» ima za cilj zaštitu jedine rezidentne populacije dobrih dupina u Jadranu, zaštitu morskog okoliša, promociju održivog razvitka, te promociju prirodnih vrijednosti otoka Lošinja i Jadrana. Centar je vezan za morsko zaštićeno područje, Lošinjski rezervat za dupine, prvi takav rezervat u Jadranu i Mediteranu, a njegova je ključna uloga inerpretacija i edukacija o prirodnim vrijednostima i morskom ekosustavu arhipelaga i Jadranskog mora s posebnim naglaskom na dupine kao zaštitni znak ovog područja. Centar podupire daljnja istraživanja i razvijati nove multidisciplinarne metode zaštite i upravljanja prije svega Lošinjskim rezervatom za dupine.
EKO CENTAR “CAPUT INSULAE”, OTOK CRES
Ekološki centar “Caput Insulae” u mjestu Beli, brine se dugoročno o zaštiti bjeloglavih supova, a znanstveno se prate i druge vrste ptica u Ornitološkim rezervatima "Kruna" i "Podokladi", kao i čitavom okolnom području. Bjeloglavi sup jedna je od četiri različite vrste lešinara koji još žive u Europi. Gnijezdi se na strmim liticama iznad mora, ponekad na visini od samo 10 metara iznad mora, gdje ih se vrlo lako može promatrati, ali su i vrlo ugroženi. Znanstvenici iz ekološkog centra obilježavaju mlade ptice, kako bi ih kasnije mogli identificirati. Eko centar ima posebnu ulogu u spašavanju mladih supova koji padnu umore, ili se pronađu bolesni i ranjeni. Stoga je iza zgrade sjedišta podignuto oporavilište za bjeloglave supove, u kojem se ozlijeđeni supovi oporavljaju do ponovnog puštanja u prirodu. Eko centar kao posebno njegovan dio sjevernog dijela otoka Cresa cilj je brojnih posjetitelja, ljubitelja prirode i ptica. Radi boljeg upoznavanja svekolikog nasljeđa Tramuntane (sjeverni dio otoka Cresa), još 1995. godine uspostavljena je prva poučna eko-staza. Poučna eko-staza "Stoza Tramuntana I", duga 12 km (3-4 sata laganog hoda), deset glavnih (eko-centar, izložba, crkvica, ilirska gradina, šume hrasta i kestena) i deset međupostaja koje obilježavaju najvrednije prirodne i kulturno-povijesne lokalitete područja koje staza obilazi. U provedbi pojedinih programa uključen je veliki broj domaćih i međunarodnih volontera i to kroz djelovanje ekoloških kampova i ljetnih škola za zaštitu prirode. Zainteresirani se uključuju u projekte, čime značajno doprinose ostvarivanju misije udruge, a to je zaštita prirodnog i kulturno povijesnog nasljeđa otoka Cresa, Tramuntane i mjesta Beli. Ujedno, kroz volonterski rad i sami se obogaćuju iskustvom i novim spoznajama o bogatstvu i vrijednostima ovog prostora.
ACI SAILING CENTER CRES
U ACI marini Cres osnovan je nautičko-turistički centar ACI Sailing Center Cres, koji će zasigurno biti interesantan jedriličarima. Naime, ACI posjeduje flotu od 12 plovila Jeanneau One Design 35, jedrilica na kojima su jedrili i takmičili se najveći match raceri svijeta poput Russella Couttsa, Deana Barkera, Chrisa Dicksona, Paola Ciana… Ove će se jedrilice, uz daljnje match race regate, koristiti i za učenje flotnog i match race jedrenja u akvatoriju ispred otoka Cresa. Formiran je centar u kojem će se uz jedrenje provoditi razne aktivnosti vezane i uz otok – upoznavanje otoka, posjeti Eko centru Caput Insulae Beli, upoznavanje otoka Zeča, Silbe i Oliba, posjeti znamenitostima otoka Cresa, druženja u svjetski poznatim Lubenicama, itd… Rad centra je koncipiran tako da će i ekipe jedriličara iz europskih zemalja imati mogućnost treninga tijekom svih godišnjih doba. Uspješnost projekta garantira jedinstvenost otoka, njegove flore i faune. Dodatno će biti izgrađen i botanički vrt u sklopu centra kako bi polaznici mogli uživati i upoznati floru Jadrana.
Više informacija potražite na na stranicama:
www.aci-club.hr
«RABSKA FJERA»
Manifestacija je prvi puta priređena 2002. godine, kao srednjovjekovni festival u trajanju od tri dana. Odvija se u starogradskoj jezgri, uz sudjelovanje više stotina sudionika – domaćeg stanovništva i grupa Monte Giardino iz Republike San Marino (60 osoba). Prikaz je to srednjovjekovnih zanatlija i zanata: rapski samostreličari, gradska straža, bačvari, postolari, zlatari, klesari, pletači košara, postolari i švelje; perači po starinsku (kao nekada), ribari (krpanje mreža i svića na žeravicu), kalafati («oni koji madire s juton da kaić ne propušta vodu»), keramičari, svjećari, pekari, drvoresci, slikari na svili, umjetnici, obični kovači, kovači novca, čipkarice; uz sudjelovanje glagoljaške radnje, etno domaćinstva koje se bavi predenjem i obradom vune, kao i seoskog domaćinstva koje demonstrira prerada brašna na žrvanj, spravljanje kruha i pečenje ispod peke; te pečenje drugih proizvoda ispod peke i na gradele); zatim varioca porculana sa žicom, uz srednjovjekovnu glazbu, bogatu gastro punudu po starinskim receptima, a cijeli grad je urešen po starinsku.
Više informacija potražite na na stranicama:
www.fjera.hr
Viteške igre na Rabu
Od sudionika i gledatelje traži se potpuna koncentracija i mir kada se samostreličari na turniru bore za nagradu «Felix» koju uručuje Rapski knez. Vrhunac je to niza manifestacija koje se odvijaju u sklopu «Dana Srednjeg vijeka». Te svetkovine predstavljaju staru tradiciju koja seže do davne 1634. g. kada su Venecijanci povodom oslobađanja otoka pozvali na feštu. Već tri godine za redom Rab obnavlja tu tradiciju, te zajedno sa svojim gostima na tri dana otputuje nekoliko stoljeća u prošlost. U uličicama starog grada žene u srednjovjekovnim kostimima češljaju vunu, tkaju, melju brašno, mijese kruh, osim toga kuje se novac, izrađuju se keramičke posude, pletu košare, obrađuje kamen i još mnogo toga. Sve to upotpunjuju autentične glazbene i plesne manifestacije.
Više informacija potražite na na stranicama:
www.fjera.hr
JEDRILIČARSKA REGATA „S VJETROM KROZ TIŠINU“
Jedinstvena jedriličarska
regata za gluhe i nagluhe osobe, prvi takav projekt u Europi, a razvio se i poseban oblik znakovnog jezika prilagođen komunikaciji na plovilu i jedriličarskim zahtjevima. Održava se na Malom Lošinju.
APOKSIOMEN (2.-1. st. prije Kr.)
Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. st., kamo su ga tijekom jakog nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal, u neko bogato odredište na sjeveru Jadranu. Kip predstavlja atleta, mladog sportaša u trenutku kada čisti strigil (strugaljku) kojim je sa svog tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo 7 godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.-1. st. pr. Krista, dok je prototip na temelju kojeg je izrađen znatno stariji, iz sredine 4. st. pr. Krista. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena, (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski kip je najcjelovitiji i najbolje uščuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskom majstoru.
U tijeku je uređenje muzeja u palači Kvarner u Malom Lošinju u kojem će lošinjski Apoksiomen biti trajno izložen javnosti te doprinijeti kulturnoj ponudi kao važnom segmentu turističke ponude na otoku Lošinju, na Kvarneru i u Hrvatskoj.
MIOMIRISI I OKUSI LOŠINJA – cjelogodišnja manifestacija otoka Lošinja
Otok Lošinj ima 1018 biljnih vrsta, od čega 939 pripada autohtnonoj flori, a više od 230 vrsta bilja na Lošinju se ubraja u ljekovito bilje. Tijekom cijele godine odvija se priredba pod nazivom „Miomirisi i okusi Lošinja“, gdje uz Turističku zajednicu Grada Malog Lošinja i Miomirisni otočki vrt, sudjeluju brojni miomirisni hoteli, agencije, kampovi i restorani.
Miomirisni siječanj i veljača – limun i naranča
Miomirisni ožujak – ružmarin, lovor i eukaliptus
Miomirisni travanj – šparoga i lošinjski luk
Miomirisni svibanj – kadulja, koromač i kopriva
Miomirisni lipanj – brnistra, lavanda i magriž (smilje)
Miomirisni srpanj – bugenvilia i menta
Miomirisni kolovoz – oleandar i nešpula
Miomirisni rujan – smokva i žižule
Miomirisni listopad – mirta, planika i mogranj
Miomirisni studeni – maslina
Miomirisni prosinac – bor i agava
NOVOGODIŠNJI KUP U PODVODNOM RIBOLOVU
Spomenik podvodnom ribolovcu na jednom od gradskih trgova dokaz je koliko Lošinjani drže do tog sporta. Zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi Lošinjani imaju priliku iz godine u godinu podvodnim ribolovcima pružiti nezaboravan doživljaj natjecanja pred samu Novu godinu. Novogodišnji se kup sastoji od dva kupa: Novogodišnji kup gradova i Europski kup nacija, no oba Kupa jednako su atraktivna jer svaki zaron oduzima dah i izaziva zdušno navijanje publike. To je prilika da u društvu izuzetno hrabrih ljudi i u iskrenom sportskom ozračju dočekate Novu godinu.
Više informacija potražite na na stranicama:
www.cres-losinj.net/udica
EKO, ETNO I VINOFEST U KRKU
Cjelogodišnja ponuda vina iz vrbničke doline na otoku Krku, poznate po uzgoju autohtone sorte vrbničke žlahtine, posebna je atrakcija za goste Kvarnera i Krka. Vinski podrumi i konobe s ponudom kušanja i prodajom vina i autoktonih domaćih proizvoda, ugostit će tijekom cijele godine, a poseban je doživljaj vrijeme berbe grožđa i obilaska vinograda u mjesecu rujnu i listopadu. Ovogodišnja centralna manifestacija štovanja vina “Vinofest 2010” s prezentacijom proizvoda i vinske kulture hrvatskih regija bit će poslovni susret proizvođača i potrošača u Krku.
Posjetitelji, osim u dobroj kapljici mogu uživati u bogatoj ponudi autohtonih domaćih jela, raznovrsnom kulturno-zabavnom programu, stručnim predavanjima o vinarstvu te razgledati izložbu proizvoda za vinarstvo i vinogradarstvo.
KRČKI SAJAM – LOVREČEVA
Krčki sajam trodnevna je manifestacija bogatog zabavnog programa, uz sajam u duhu srednjovjekovlja, izložbeni i prodajni sajam izvornih hrvatskih proizvoda.
Od svečanog otvaranja na Trgu Kamplin , pa do spektakularne pomorske bitke u krčkoj luci, grad Krk nudi mnoštvo nezaboravnih doživljaja uz viteška nadmetanja, potragu za blagom, bogatu gastronomska ponudu krčkih ugostitelja.
VRBNIK I VRBNIČKA ŽLAHTINA
Jedinstveni stari gradić, opisan, opjevan i oslikan u djelima mnogih umjetnika, razvio se na mjestu pretpovijesnih naselja na strmoj litici 50 m nad morem. Bogata i burna prošlost Vrbnika ogleda se u brojnim kulturno povijesnim spomenicima, koji su nepresušan izvor inspiracije brojnim umjetnicima. Vrbnik je i povijesni, glagoljaški grad - glagoljica je najstarije slavensko pismo nastalo sredinom 9. st., izuzetno je bilo razvijeno na području Kvarnera, a glagoljicom su pisani ne samo crkvenoobredni rukopisi, već i tekstovi svakidašnjeg društvenog života i pravni dokumenti.
Danas je Vrbnik nezaobilazna izletnička destinacija, meka vinskih znalaca i gurmana. Na Vrbničkom se polju s oko 100 ha vinograda uzgaja samosvojna vrst loze koja na naše stolove dolazi pod imenom "Vrbnička žlahtina". Nekoliko vinarija, uz proizvodnju vina, kao i mnogobrojne konobe, gostima pružaju izuzetnu priliku da uz pjesmu i druženje, pršut i vrsni krčki ovčji sir uživaju u svim zemaljskim čarima žlahtine.
VRBNIČKA ŽLAHTINA – Vrbnička žlahtina, najpoznatije i najcijenjenije vino kvarnerske regije suhog i glatkog okusa posebice se slaže s jelima od bijele ribe, školjaka i rakova te s laganijim mesnim jelima. Ova sorta se uzgaja na otoku Krku na području oko Vrbnika, a ime joj potječe od slavenskog pridjeva «žlahten» što znači plemenit.
DANI MASLINA
U Puntu na otoku Krku, održava se tradicionalna manifestacija "Dani maslina". Već više godina za redom promovira se maslinarstvo i maslinovo ulje kao autohtona robna marka, a berba maslina i proizvodnja ulja postaju atraktivan turistički proizvod. Manifestacija obuhvaća održavanje međunarodne stručne radionice o vrijednosti maslinovog ulja, program turističke berbe maslina s posebnim programom boravka agencijskih i individualnih gostiju. U sve dane manifestacije posebna pažnja pridaje se gastronomskoj ponudi na bazi maslina i maslinovog ulja.