Službene stranice Turističke zajednice Kvarnera

Jezik:Hrvatski

Primorje

LUNGOMARE
Obalno šetalište, lungomare, dužine od 12 km, proteže se od Voloskog do Lovrana.
Njegova je izgradnja počela krajem 19. odnosno početkom 20. stoljeća na incijativu Društva za uljepšavanje (Abbazianer Verschönerungsverein). Voditelji radova bili su Heinrich Gintl, Alfred Manussi i Konrad Rubbia. Prva faza radova, od Voloskog do Slatine, dovršena je  1889. godine, dok će druga faza, ona do Lovrana, uz nekoliko podfaza biti dovršena 1911. godine zalaganjem liječnika Juliusa Horteanua.
Lungomare i danas tijekom cijele godine, pruža mogućnosti izuzetne psihofizičke rekreacije za sve uzraste i sve starosne dobi. Osvijetljeni kandelaberi duž čitavog obalnog šetališta pozivaju na nezaboravne večernje i noćne šetnje. Bez većih uspona i spustova,  udaljeno od prometnica i gužve gradskih ulica, šetalište nudi ne samo talasoterapijski, ljekovit morski aerosol, već čitavom svojom dužinom podastire povijesnu priču opatijske rivijere. Ona se odčitava s historicistikih i secesijskih pročelja hotela i villa, s mnogobrojnih spomenika, u vrtovima, sjenicama i parkovima.

OPATIJSKI PARKOVI
Opatijski su parkovi jedan od najpoznatijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatskoj.
Na površini od 3,64 ha, između glavne gradske ceste i mora, nalazi se 60 polja koja okružuju najčuvenije spomenike opatijske povijesti: villu Angiolinu, Amaliju, hotel Kvarner, crkvu sv. Jakova...
Danas je ova parkovna cjelina podijeljena u dva dijela, jedan uz crkvu vodi u Park sv. Jakova, a drugi uz villu Angiolinu u Park Angiolina. Park Margarita zasebna je cjelina, smještena na padini iznad Slatine.
A sve je započelo 1844. godine. Ta godina upisuje se kao početak  hrvatskoga i opatijskoga turizma. Riječki patricij i trgovac Higinio Scarpa (1794.-1866.)  u spomen na svoju suprugu podigao je i uredio vrt pun rijetkog i egzotičnog bilja i drveća. Godine 1882. Cesarsko-kraljevsko privatno Društvo južnih željeznica iz Beča kupilo je villu Angiolinu, a posao uređenja parka povjeren je Bečaninu Carlu Schubertu, predsjedniku Carsko-kraljevskog društva za izgradnju i uljepšavanje perivoja. 
Današnji izgled parka u osnovi je zadržao prvotnu arhitekturu. Očita su dva stila: engleski (krivudave staze) i francuski (cvjetni parteri prema godišnjim dobima). Struna briga o parku je svakodnevna. Premda ga resi više od 150 biljnih vrsta, valja reći da je do prije pedest godina taj broj bio i veći od 220 vrsta. Ističu se: lovor (Laurus nobilis),  gola  i velecvjetna  magnolija (Magnolia yulan, Magnolia grandiflora),  visoke i niske žumare ( Chamaerops ecelsa, Chamaerops humilis), kavkaska jela (Abies nordmanniana), Panieva omorika (Picea omorika), cedrovi (Cedrus), pitosporumi (Pitosporum tobira), pinije ( Pinus pinea), lovor višnje (Prunus lauricerasus), masline (Olea sativa), šumske datulje (Phoenix sylvestris), mamutovci (Sequoia)...i kamelije (Camelia japonica), koje su postale jedan od simbola Opatije.

KAISERNACHT
Kostimirana je manifestacija koja će posjetiteljima dočarati godine kada su Opatijom šetali austrijski car Franjo Josip I, njemački  car Vilim, carica Sissi, nadvojvoda Ferdinand, švedsko-norveški kralj Oskar II, carica Marija Ana, rumunjski kralj Karlo i supruga Elizabeta, skladatelj Gustav Mahler, Giacomo Puccini, nobelovac Henryk Sienkiewiecz…. Uz pomoć kostimiranih članova brojnih kulturnih društava i djece, u Opatiji će se ponovno moći sresti književnika Jamesa Joyca, kako uživa ispijajući kavu na terasi hotela „Imperial“, Antona Pavlovića Čehova dok piše ili slavnu plesačicu Isadoru Duncan koju su palme ispred vile Amalia inspirirale na plesne pokrete. Glavnina događaja zbivat će se u i oko vile Angiolina čija je izgradnja 1844.godine označila početak razvoja turizma, te u najstarijem opatijskom hotelu „Kvarner“. Tamo će prolaznici čuti recitale poznatih književnika, koncerte na kojima će glazbenici izvoditi djela skladatelja koji su boravili u Opatiji, a najznatiželjnije  pozivamo na sastanke gdje će gospoda rješavati politička pitanja ondašnje Monarhije, potpisivati povelje i promatrati geografske karte uz nezaobilazan konjak i cigare. Dok će dame sa suncobranima šetati slavnim Lungomareom, sliku poznatog lječilišta dočarat će instruktori vježbanja koji će pokazivati vježbe nalik veslanju za koje se tada smatralo da liječe dušu i tijelo. Kupači u originalnim kostimima i šeširima na kupalištu Lido pokazat će komične scene ondašnjeg kupanja kada su se neplivači u strahu vezivali za stupove konopcem, a damama su udvarači pokazivali tehnike plivanja.

HRVATSKI MUZEJ TURIZMA
Hrvatski muzej turizma je nacionalni muzej turizma, Utemeljen krajem 2007. godine I  bavi se turističkom poviješću i baštinom. Muzej istražuje, prikuplja, pohranjuje, komunicira i prezentira materijalnu i nematerijalnu turističku baštinu na području cijele Hrvatske. Muzejska građa sortirana je u zbirke predmeta turističkog sadržaja (vodiči, prospekti, razglednice i fotografije, hotelski inventar, plažna oprema, osobni turistički inventar, dokumenti, rukopisi, audio i video građa i drugo). Sjedište Muzeja je u vili Angiolini u Opatiji, a raspolaže i Umjetničkim paviljonom “Juraj Šporer”. Vila Angiolina je historicistička vila u pejsažu, paladijevskog tipa s reprezentativno urešenim prizemljem. Na prvom katu postavljena je stalna izložba “Opatija – zlatni početci hrvatskog turizma” koja prezentira Opatiju i vrste građe koju Muzej prikuplja. U Muzeju se može pogledati izbor turističkih vodiča, prospekata i filmova iz drugih hrvatskih krajeva. Vila Angiolina i Umjetnički paviljon “Juraj Šporer” smješteni su u ekskluzivnom centru grada, u parkovnoj zoni uz obalnu šetnicu.

PARK PRIRODE UČKA
Učka, jedan od najljepših planinskih masiva na moru, proglašen je Parkom prirode u travnju 1999. godine, što ga svrstava među najmlađe hrvatske parkove odnosno zaštićene dijelove prirode. Obuhvaća područje masiva Učke i dijela Ćićarije zauzima ukupnu površinu od 160 km2, a najviši je vrh Vojak (1396 m). Vrlo je bogat biljnim i životinjskim vrstama, a posebno se ističu stoljetne šume pitomog kestena (maruna), razne vrste ljekovitog bilja i neke endemske vrste cvijeća. Ima uređenih 50 planinarskih i 8 staza za brdski biciklizam ukupne dužine od preko 200 km.
Učka Outdoor nudi mogućnost organiziranog bavljenja slijedećim aktivnostima:
- planinarenje
- trekking
- slobodno penjanje
- slobodno letenje ovjesnim jedrilicama i paragliderima
- backpacking
- brdski biciklizam
- speleo-avantura
- rekreativno jahanje
- promatranje ptica
- pustolovne utrke uz stručno tumačenje, interpretaciju i edukaciju.

Više informacija potražite na na stranicama:
www.pp-ucka.hr


ASTRONOMSKI CENTAR RIJEKA 
Astronomski centar Rijeka, koji je otvoren u travnju 2009. godine,  posjetiteljima nudi  zanimljiv popularno- znanstveni program  koji  vas vodi noćnim nebom  i zajedno s vama otkriva svemir. Pogled na  zvjezdano nebo – možda nigdje drugdje tako romantičan kao na opatijskoj rivijeri – od sada ima  i posve novu dimenziju. Novi programi „Vodič noćnim nebom“ i „Svemir: na vama je da ga otkrijete“ namijenjen je širokoj publici a novost je zbog toga što  voditelji  uz projekciju u planetariju stručno vode kroz svemir. Najbliži slični centri nalaze se u Milanu i Beču pa je posjet Hrvatskoj i Kvarneru idealna prilika da se upozna zanimljiv svijet astronomije. 
Centar se prostire na površini od 500 četvornih metara unutarnjeg i 325 četvornih metara otvorenog prostora te je izvrsno opremljen i uređen tako da je u kratkom vremenu postao atrakcija za sve koji žele saznati više o tajnama svemira i zvijezda.  

Više informacija potražite na na stranicama:
www.rijekasport.hr/Default.aspx?sec=622


RUŽICA VINODOLA
Manifestacija Ružica Vinodola kreirana je na temelju priče sačuvane usmenom predajom o običaju koji seže u minula stoljeća vladavine hrvatske plemićke obitelji Frankopan. Priča govori o završetku berbe grožđa u Vinodolskoj dolini kada se birala najljepša i najmarljivija djevojka beračica, koju bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke starinskih narodnih glazbala, na čelu povorke odveli u grad. Posljednji se put, kažu zapisivači, taj događaj zbio u XIX. stoljeću, 1880. godine.
Današnja Ružica Vinodola suvremena je fešta nadahnuta vinodolskom prošlošću. Na tragu nekadašnjeg izbora Ružice i po uzoru na starinske oblike zabave osmišljene su igre za natjecanje Ružica i organiziran sajam ponude suvremenih ekološki ili ručno izrađenih proizvoda, uz glazbu i ples tijekom nekoliko dana.

VIDIKOVCI OČI VINODOLA
Na području Novog Vinodolskog, u zaleđu Vinodola uređeno je 6 tematski povezanih vidikovaca, a najviši se nalazi na uzvisini od 781 m nadmorske visine. Vidikovci se nalaze na dodirnom području mediteranske i kontinentalne klime, a gostima koji ih posjete zastaje dah od nezaboravnog pogleda na Kvarnerski zaljev i otoke, Velebitski kanal, Velebit, Učku, Vinodolsku dolinu i Novi Vinodolski.

KARNEVALI imaju vrlo dugu tradiciju.
Na Kvarneru se zimi održava jedan od najvećih i najprepoznatljivijih europskih karnevala, međunarodni Riječki karneval, u kojem sudjeluju tisuće maskiranih grupa i pojedinaca, družina i alegorijskih kola, te stotinjak tisuća gledatelja. Jedan od najatraktivnijih trenutaka karnevalskog Kvarnera je smotra zvončara u Matuljima, koji nose drevne maske s ovnovskim rogovima. Karnevali se održavaju gotovo u svim mjestima cijelog područja, a urnebesnom zabavom posebno pršte Balinjerada i međunarodni Dječji karneval u Opatiji, maškare u Crikvenici, Ljetni festival u Novom Vinodolskom.

LJETNI KARNEVAL U NOVOM VINODOLSKOM
Ljetni međunarodni karneval u Novom Vinodolskom u kojem sudjeluje preko 50 maskiranih grupa s preko 3000 maski, nudi mnogo zabave i radosti.
Datum: prvi vikend u srpnju

UNESCO - Halubajski zvončari na popisu nematerijalne baštine
Halubajski zvončari s područja Kastavštine, nezaobilazni „maškarani“ sudionici bez kojih svjetski poznati Riječki karneval zasigurno ne bi bio isti, jedni su od čak sedam najnovijih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske koji su uvršteni na Unescov popis nematerijalne baštine.
Međuvladin odbor UNESCO-a na svoj je popis nematerijalne kulturne baštine nedavno uvrstio čak sedam najnovijih kulturnih dobara iz Hrvatske. Tim su se iznimnim priznanjem okitili i  Halubajski zvončari iz Kastva koji već tradicionalno u vrijeme pokladnih slavlja kreću na svoj slavni maškarani ophod Halubijaca. Naime, u vrijeme poklada, bez obzira na vremenske prilike, zvončari u velikim grupama, prema davno utvrđenom rasporedu, obilaze sela svoga zavičaja. Upravo je ta tradicija proglašena jednom od najnovijih nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a
Zvončari se redovno pojavljuju i kao nezaobilazni sudionici poznatog Riječkog karnevala gdje svojim impresivnim scenskim nastupom predstavljaju prvorazrednu turističku atrakciju.. Na svom pokladnom ophodu u sklopu Riječkog karnevala  tradicionalno predstavljaju jednu od najglasnijih pokladnih grupa jer zvuk njihovih zvona redovno nadglasava svu karnevalsku buku koja se tih dana širi  Rijekom. A i izgled, baš kao i zvuk Halubajskih zvončara, prilično je impresivan, čak i zastrašujuć. Ogrnuti su ovčjim kožama, a velika im zvona vise s doljnjeg dijela leđa. Na glavi imaju posebno stilizirane maske - čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, a u rukama nose baltu ili bačuku - stilizirani buzdovan. Njihovo porijeklo seže do prapovijesti i zbog toga su prozvani najboljim čuvarima folklornih tradicija i zavičajnog identiteta Halubja i Kastavštine.

FESTIVAL ŠPAROGA & SMOTRA HARMONIKAŠA LIBURNIJE
U travnju mjesecu na Trgu slobode u starom gradu Lovranu lovranski ugostitelji nude delikatesne, samonikle šparuge i jela od šparuga spravljena po starim domaćim receptima uz prigodan program (njegovanje tradicijske glazbe - harmonike trieštinke, folklor, zabava i ples). Festival je obogaćen nastupima harmonikaša u ugostiteljskim objektima za vrijeme trajanja Festivala. Na završnoj fešti spravljaju se vele fritaje od 1.000 jaja i 30 kg šparuga. Uz vodiče planinarskog društva gosti mogu sudjelovati u branju šparoga i njihovom pripremanju za jelo.

DANI TREŠANJA 
Lipanj je mjesec kad se Lovran i Lovranština zacrvene od plodova jedinstvene sorte lovranske trešnje "Brtošinke". Tada lovranske kavane i restorani, te brojni štandovi na Trgu slobode u starom gradu Lovranu nude plodove sočnih trešanja, te kolače i druga jela od trešanja spravljene po starim domaćim receptima. Manifestaciju uveseljava prigodan program od folklora do zabave i plesa, a na završnoj fešti spravlja se 10 metara dugačak štrudel od črešanj.

MARUNADA
37. Marunada, najpoznatija lovranska gastronomska manifestacija prava je gozba za sladokusce - kolači, slastice i ostala jela od kestena (maruna), spravljena po starim domaćim receptima. Od 1973. godine u Lovranu se tradicionalno održava priredba pod nazivom MARUNADA koja se s vremenom pretvorila u pravu turističku atrakciju. Za "neupućene", to je pučka fešta vezana uz berbu maruna ili kestena kojih u šumama Lovranštine, kao dijelu Opatijske rivijere, zaista ima u izobilju. Mjesec listopad svake je godine u znaku maruna, kada se uz zabavni program u restoranima i kavanama Lovrana, te na ulicama starog grada upriličuje bogata gastronomska ponuda kolača i slastica od maruna. I kavane susjedne Opatije krajem mjeseca listopada svake godine žive u znaku maruna, nudeći veliki izbor slastica pripremljenih od ovog ukusnog ploda. Vrijeme je to kada i zaleđe Lovrana živi u znaku maruna, pa tako fešte, osim u samom Lovranu, i u mjestima Liganj i Dobreć traju do jutarnjih sati. Uz vruće marune najbolje prija medica, domaća rakija s medom od cvijeta maruna. 

KOMPLEKS BAZENA U RIJECI NA KANTRIDI
Gradskom prostornom dokumentacijom obalni potez na Kantridi dugoročno je predviđen za sportsko-rekreacijske i turističke sadrže. 
Kompleks je izgrađen na parceli od 20.000 m2. Pet odvojena bazena zauzimaju ukupno 9000 m2, najveće dvoransko plivalište natkriveno je pomičnom krovom konstrukcijom. U okviru ovog projekta također je izgrađena garaža koja ima 148 parkirnih mjesta, a u sklopu objekta nalazi se fitness centar, turistički info punkt i ugostiteljski objekt. U sklopu kompleksa samih bazena dodatnu kvalitetu korištenja prostora donijet će sunčalište (550m2) do rekonstruiranog starog olimpijskog bazena, ugostiteljski objekt do recepcije s terasom i restoran s terasom u razini plaže. Ne manje bitno, i svakako vrlo atraktivno, područje je novog plažnog pojasa, odnosno 7000 m2 plaže te 350 m duga šetnica uz plažu.