POVRŠINA: oko 3,6 tisuća četvornih kilometara ili 6,3 posto površine epublike Hrvatske.
BROJ STANOVNIKA: više od 305.000 stanovnika ili 6,9 posto ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Najveći je grad Rijeka sa 144.000 stanovnika.
SLUŽBENI JEZIK: Hrvatski, a uz književni jezik koriste se čakavski i kajkavski dijalekti.
PROMETNA DOSTUPNOST: cestom, zrakoplovom, brodom i željeznicom izvanredno povezan s europskim emitivnim tržištima.
UDALJENOST: Trst 80 km, Ljubljana 127 km, Beč 490 km, München 519 km, Budimpešta 528 km, Bratislava 555 km, Prag 736, Zurich 777 km.
NAJVIŠI PLANINSKI VRHOVI: Risnjak (1528 metara), Snježnik (1506 metara), Viševica (1428 metara) i Učka (1396 metara).
NAJVEĆI OTOCI: Krk i Cres, svaki oko 406 četvornih kilometara površine
NAJDUŽA RIJEKA: Kupa koja kroz ovu regiju ima tok od 29,6 kilometara
NAJVEĆA JEZERA: Vransko jezero na otoku Cresu površine 5,5 km2; Lokvarsko jezero površine 2,1 km2; jezero Bajer površine 1,2 km2
KLIMA:
Primorje i otoci: mediteranska klima s vrućim ljetima i blagim zimama
Gorje: umjereno kontinentalna, a u višim predjelima planinska klima s umjereno toplim ljetima i hladnim zimama
PROSJEČNA TEMPERATURA ZRAKA:
Primorje: siječanj 5,2 °C, srpanj 23 °C
Otoci: siječanj 7,3 °C, srpanj 23,8 °C
Gorje: siječanj -1,2 °C, srpanj 16,8 °C
NAJSUNČANIJI OTOCI: Lošinj, Cres, Krk i Rab na kojima je godišnje 217 vedrih dana.
TEMPERATURA MORA: u ljetnim mjesecima do 26 °C, u proljeće i jesen 16 °C, zimi 10 °C.
Kultura, povijest i nastanak turizma
Zbog zaštićenog i privlačnog geografskog položaja Kvarnerski zaljev je od pamtivijeka bio interesantan cilj raznih osvajača. Već 1200 p. K. ilirsko pleme Liburni naselilo se na obale Kvarnera gdje su trgovali jantarom. Do danas su očuvani ostaci zidina njihovih utvrda. Nakon njih dolaze Grci, Rimljani, Istočni Goti, Slaveni, Franci, Bizantinci, Mađari, Venecijanci i Austrijanci. Svi oni su ostavili neizbrisive tragove svojih civilizacija. Danas se u regiji Kvarnera nalazi 276 zaštićenih kulturnih spomenika od toga 177 povijesnih jedinica i 161 povijesna zgrada. Zainteresirani s tih spomenika i umjetničkih djela čitaju povijest ove regije kao iz knjige.
Razvoj turizma
1844. Riječki patricij Iginio Scarpa podizanjem ljetnikovca «Villa Angiollina» u Opatiji postavio je kamen temeljac za razvoj turizma u regiji. U to doba je Opatija bila malo ribarsko selo naseljeno oko benediktinskog samostana odnosno crkve Sv. Jakova.
1878. Obitelj Merzljak izgradila je prvo drveno kupalište u Novom Vinodolskom
1884. Otvaranjem hotela Kvarner/Quarnero u Opatiji počeo je s radom prvi moderni hotel
1885. Prvi turisti Austrijanac Dr. Conrad Clar i njegov bolesni sin posjećuju Mali Lošinj na otoku Lošinju, gdje je ponovno ozdravio
1889. 04. ožujka Car Franz Josef proglašava Opatiju lječilištem.
Zanimljivosti:
Vjetrovi
Bura: Suhi, hladan vjetar, obično sjeverno-istočnog smjera. Uglavnom donosi hladno vrijeme.
Jugo : Vlažan, topli vjetar s jugoistoka. Donosi kišu.
Maestral: Tipični dnevni vjetar koji puše sa zapada ili sjeverozapada, donosi lijepo, vedro vrijeme i čini ljetne vrućine podnošljivima.
Kvaliteta mora je bolja nego u drugim dijelovima Jadrana (slaba naseljenost uz jedva prisutnu industriju), te su mnoge plaže dobile plavu zastavu - simbol za čistoću, kvalitetu usluga i ekološki očuvanu okolinu.