Službene stranice Turističke zajednice Kvarnera

Jezik:Hrvatski

Otoci

Veliki otoci: Krk (najveći hrvatski otok), Rab, Cres i Lošinj
Manji otoci: Susak, Unije, Ilovik, Košljun, Goli Otok, Plavnik, Male i Vele Srakane

Otok Krk-  Zabavno 'srce' Kvarnera koje podjednako hrani tijelo, um i dušu
 
Najveći otok na Jadranu u Kvarnerskom zaljevu jugoistočno od Rijeke ima površinu od cca. 410 km2. Spektakularni most spaja otok Krk s kopnom. Otok koji slovi kao «vrhunsko» odredište među Kvarnerskim otocima  ima izvrsnu turističku infrastrukturu, aerodrom na sjeveru i mnogobrojna turistička mjesta. Broj sedam proteže se kao nit kroz povijest otoka Krka koji je površinom od cca. 410 km2 najveći otok na Jadranu. Ilirskim plemenima Japoda i Liburna, te romanskom stanovništvu, u sedmom se stoljeću pridružuju Hrvati. Sedam povijesnih otočkih kaštela danas čine sedam administrativnih jedinica: Krk, Omišlj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj. Sedam je varijacija čakavskog narječja. Sedam je običaja, plesova i narodnih nošnji. Danas u 68 mjesta na otoku Krku živi cca. 16.500 stanovnika, a središte otoka čini istoimeni grad Krk. Obala otoka je razvedena s mnogim uvalicama  i prirodnim šljunkovitim plažama.
U unutrašnjosti otoka nalaze se dva jezera. Raznolikost vegetacije čine s jedne strane šume, voćnjaci, povrće, vinogradi i maslinici, a s druge strane kamenjari i pašnjaci. Posebnost ovog krajolika čine  terasasti kameni zidovi bez veziva izgrađeni tehnikom slaganja. Paleta aktivnosti obuhvaća osim podvodnih i vodenih sportova, jedrenje i klasične igre s loptom, te pješačke i biciklističke staze u osebujnom krajoliku.
Bogatstvo otočnog folklora i  tradicionalnih običaja  osjeća se na svakom koraku, a sopile - prastari duhački instrument i danas su sastavni dio mnogih otočkih svečanosti od veselih karnevalskih manifestacija, preko pastirskog običaja razgona (prve nedjelje u srpnju), te smotri sopaca  i ljetnog Festivalu krčkog folklora s klasičnom glazbom, operom, baletom i kazališnim predstavama.
Krk se često naziva «Zlatnim otokom»- «Insula Aurea» jer obiluje  ukusnim morskim plodovima i plodovima zemlje. Otočka kuhinja temelji se na specijalitetima iz mora, jelima od domaće tjestenine, janjetini, ovčjem siru i pršutu.

Više informacija potražite na na stranicama:
www.krk.hr


Otočić Košljun

Mali otok Košljun u zaljevu Punta nedaleko grada Krka idealan je za kratke izlete. U Franjevačkom samostanu  (1447. g.) nalazi se biblioteka s preko 20.000 zapisa na glagoljici, te etnografski muzej.

 
Otok Rab- Smaragdni otok Kvarnera

Najjužniji otok hrvatskog Kvarnera, šarmantni otočki raj u južnom Kvarneru sa svojim pitoresknim uvalama i plažama  poziva na opuštajući godišnji odmor, a  za zabavu brinu brojne kulturne i zabavne manifestacije.
Rab s ugodnom mediteranskom klimom gostoljubiv je otok za odmor. Kao posljednji i najjužniji Kvarnerski otok Velebitski ga kanal odvaja od kopna. Istovremeno otok predstavlja nevidljivu liniju razdvajanja između sjevernog i srednjeg Jadrana. Na tom mjestu počinje Dalmacija, a  kontinentalna Europa se susreće sa Sredozemljem. Najbolja veza s kopnom je trajekt između  Jablanca na kopnu i Mišnjaka na jugu otoka (cca. 12 minuta plovidbe). Tijekom ljetnih mjeseci postoji i trajektna veza između Valbiske na otoku Krku i Lopara na sjevernoj strani otoka Raba (cca. 1 i po sat plovidbe). 
Otok Rab koji je poznat po svojim pitoresknim plažama nalazi se između otoka Krka i Paga s ukupnom površinom od cca. 94 km2. Organizirani turizam postoji još od doba K.u.K. monarhije. Istoimeni glavni grad ubraja se u najljepša mjesta hrvatske obale. Karakteristična za  taj pitoreskni stari grad su četiri crkvena zvonika  i prekrasne renesansne građevine.  
Otok ima 9.000 stanovnika sa  svojim istoimenim antičkim glavnim gradićem  i sedam idiličnih mjesta, čiji stanovnici uglavnom žive od poljoprivrede, ribarstva, brodogradnje i turizma. Gradske zidine  zajedno sa četiri zvonika podsjećaju na brod koji jedri na vjetru. Tijekom ljetnih mjeseci  u sklopu Rapskih glazbenih večeri  redovito se  održavaju koncerti klasične glazbe u katedrali i u crkvi Sv. Križa. Poseban ugođaj pruža šetnica koja je osvijetljena tijekom ljetnih zabava i ribarskih noći. Svake godine koncem srpnja otok odijeva ruho davno zaboravljenih vremena za vrijeme održavanja srednjovjekovne, spektakularne manifestacije “Rapska fjera” s viteškim igrama i turnirom samostreličara.
Pored komfornih hotela na raspolaganju je  privatni smještaj s obiteljskom atmosferom i romantični kampovi. Svatko može pronaći zabavu za sebe u velikom izboru sportova, na zabavnim izletima oko otoka, na ribljim piknicima i slično.  Rab je jako omiljeno odredište ljubitelja jedrenja koji su oduševljeni prirodnim ljepotama uvala. Za njih stoje na raspolaganju dvije ACI –marine u Supetarskoj Dragi i u luci grada Raba. 

Više informacija potražite na na stranicama:
www.tzg-rab.hr


Otok Cres - Eko otok Kvarnera

Otok Cres na Kvarneru sa svojim povijesnim znamenitostima, jedinstvenim prirodnim fenomenima i mnogim mogućnostima za sport i aktivan odmor svojevrstan je dragulj Kvarnerskog krajolika. Smješten na sjevernom djelu Kvarnerskog zaljeva, a na svom južnom kraju povezan je s otokom Lošinjem preko pokretnog mosta. Dužina obale tog brdovitog otoka iznosi c ca. 250km, dug je 66 km, te 2 do 12 km širok. Obala mu je jako razvedena s mnogo uvala i šljunkovitih plaža, te hridima  na sjeveru i istoku otoka. S najvećeg vrha Gorica (648) i nešto nižeg Sisa pruža se predivan pogled na cijeli Kvarnerski zaljev.
Zimzeleni čempresi, stoljetni maslenici, lavanda u cvatu i mala pitoreskna mjesta karakteristična su za ovaj drugi po veličini Jadranski otok.  Nema masovnog turizma, već se turistima pruža intimna atmosfera.  Usprkos tome  Cres ima raznoliku turističku i sportsku ponudu, te slovi kao raj za nautičare i ronioce. Povijesni gradić Osor, gdje je Cres pokretnim mostom spojen s Lošinjem  ljeti postaje pozornica klasične glazbe. Svakako se preporuča posjet Lubenicama, malom mjestu  koje je nastalo prije 4.000 godina na jednoj strmoj hridi  387 m iznad mora. Pitoreskno mjesto sa zvonikom i gotičkom crkvom Sv. Antona pustinjaka (15. st.) romantično je mjesto u kojem se održavaju međunarodne poznate Lubeničke glazbene večeri. 
Poseban prirodni fenomen je slatkovodno jezero Vrana koje se nalazi iznad morske površine, dok dno jezera leži 74m ispod nje. Karakteristično za Cres su velike razlike između sjevernog dijela s visokim i gustim šumama i središnjeg i južnog mediteranskog djela sa škrtim  pašnjacima. Na Cresu se nalazi i jedno od posljednjih staništa
bjeloglavog supa, koje  stalno privlači zaljubljenike u prirodu. U zaštiti supova posebno je aktivna udruga Eko centar 'Caput Insulae'.
Za sladokusce je Cres zbog tri razloga od posebnog značaja: specijaliteta od svježe ribe, školjaka i rakova, janjetine (koja se može usporediti sa «pre-sale» janjetinom iz Francuske), te maslinovog ulja koje se dobiva iz 150.000 maslina, a koji su posebnost i čine  brand ovog otoka. Ta se jela u mediteranskom ozračju uglavnom spremaju na lešo uz začine i maslinovo ulje.

Više informacija potražite na na stranicama:    
www.tzg-cres.hr


Lošinj - Otok vitalnosti

Od prvog lječilišnog gosta do današnjeg turističkog raja 
Otok Lošinj s površinom od 75 km2  dio je Cresko-lošinjskog arhipelaga, prostorno najveće otočne skupine na Jadranu (36 otoka, otočića i hridi), smještene na rubnom dijelu Kvarnerskog zaljeva. U blizini otoka Lošinja nalaze se atraktivni manji otoci: Unije (otok maslinika), Susak (pješčani otok i otok vinograda), Ilovik (otok cvijeća, plaže), Vele i Male Srakane. Lošinj je uskim kanalom (preko pokretnog mosta) vezan za otok Cres. 
S preko 2.500 sunčanih sati godišnje taj otok spada u najsunčanija mjesta Europe  sa suptropskom vegetacijom poput palmi, agava, oleandara, pinija, agruma, kadulje i lavande. Otok Lošinj poznato je klimatsko lječilište, a može se ustvrditi da je prirodni thalasso/wellness centar (klima, šume, more, ljekovito bilje) koji nudi mogućnosti za mnoštvo fizičkih aktivnosti u očuvanom, prirodnom i 'mirisnom' ambijentu. Razvojem pomorstva u 19. st. luka Mali Lošinj postala je  pomorski gradić u središtu otoka. Davni 21. siječnja 1885.g.  početak je turističke tradicije Lošinja  koja traje do danas. Prvi turist bio je austrijski znanstvenik Conrad Clar, koji je sa svojim bolesnim sinom došao u Mali Lošinj, gdje je isti ozdravio. Od tada je otok na glasu kao lječilište. Službeni status lječilišta,  mjesto je dobilo 1882. g. odlukom  tadašnjeg Ministarstva zdravstva austrougarske monarhije. Bogato kulturno nasljeđe o kojem svjedoče brojne crkvice, samostani, renesanse zgrade i antički ostaci, a osobito je važan antički brončani kip grčkog atleta Apoksiomena, osnova je razvoja kulturnog turizma.
Pitoreskni zaljev  s mjestom Malim Lošinjem srce je arhipelaga čiji restorani, butici, slastičarnice i kafići  na šetalištu uz luku vrve od ljudi. Samo nekoliko minuta hoda udaljeno od luke  mogu se još naći mirne uvale, šljunkovite i stjenovite plaže. Četiri kilometra dalje nalazi se mjesto Veli Lošinj na podnožju povijesnog šumskog parka «Arboretuma» s preko 200 vrsta stabala koje se spominje već  1398. g.. Barokne građevine karakteriziraju  ovaj ljupki gradić s lijepim vilama i parkovima.

Hrvatski istraživački projekt- usvojite dupina
Zovu se Debby, Sonja, Meta ili Mush i očito uživaju u čistom i toplom moru Kvarnera: misli se na četiri od ukupno 160 dupina (tursiops truncatus) , koji su se nastanili na području otoka Cresa i Lošinja. Kako bi im se i u buduće osigurali optimalni uvjeti za život Hrvatski istraživački institut Blue World pod motom «Usvojite dupina»  započeo je jedan sasvim poseban projekt. Za samo 20 Eura postajete «usvojitelji» jednog od osam često viđenih dupina, član Blue Worlda, te uz informativni materijal dobivate diplomu usvojitelja i fotografiju usvojenog dupina.

Više informacija potražite na na stranicama:
www.blue-world.org
www.tz-malilosinj.hr


Otok Susak

Vapneno tlo otoka koji je nekad bio poznat po vinima pokriveno je sa 10 m  debelim slojem pijeska.


Otok Ilovik

Vinova loza, masline, voće i cvijeće rastu na ovom otoku koji se nalazi južno od Lošinja. Na površini od skoro 6 km2 živi cca. 35 stanovnika.


Otok Unije

Najveći je od malih otočića. Brdovit je, sa škrtom  vegetacijom i strmim stijenama  na  zapadnoj  strani  otoka. Stanovnici otoka žive od vrtlarstva i ribolova.