Službene stranice Turističke zajednice Kvarnera

Jezik:Hrvatski

Turistička statistika za razdoblje siječanj-prosinac 2011.

Ostvareni turistički promet na području Kvarnera u razdoblju siječanj - prosinac 2011. godine

 


Nakon dobrih rezultata tijekom sezone, kao što se i najavljivalo, pozitivan trend fizičkog turističkog prometa na Kvarneru jednako tako nastavlja se i u mjesecu prosincu 2011. godine i to s ostvarenih 65.977 noćenja, (17% više u odnosu na prošlogodišnji rezultat) dok je bilo 24.907 dolazaka (8% više u odnosu na prošlogodišnji rezultat). Pri tom su, domaći gosti ostvarili 12% više dolazaka i 25% više noćenja, dok su inozemni gosti ostvarili 6% više dolazaka i 12% više noćenja u odnosu na prosinac 2010. godine.

Najveći broj inozemnih noćenja na Kvarneru u mjesecu prosincu 2011. godine ostvarili su gosti iz Austrije 26,98% (27% više), Italije 21,78% (7% više), Slovenije 16,93% (11% više), Njemačke 11,94% (1% manje), zatim gosti iz Nizozemske 2,88% (čak 44% više), iz Srbije 2,37% (9% više), iz Francuske 2,19% (13% manje) te iz Bosne i Hercegovine 1,73%  (12% više).

Temeljem podataka prikupljenih anketom turističkih zajednica, u razdoblju siječanj-prosinac  2011. godine na području Kvarnera zabilježeno je 2.174.966 dolazaka turista i 11.800.888 noćenja. Domaći turisti ostvarili su 282.153 dolazaka te 1.209.036 noćenja (10% ukupnih noćenja), dok je dolazaka stranih turista zabilježeno 1.892.813, a noćenja 10.591.852 (90% ukupnih noćenja).

Ukupan broj dolazaka turista u razdoblju siječanj-prosinac 2011. godine 8% je veći nego u istom razdoblju 2010. godine, domaći dolasci su veći za 1%, a dolasci stranih turista za 9%.

Ukupan broj noćenja u razdoblju siječanj- prosinac 2011. godine u usporedbi s razdobljem siječanj-prosinac 2010. godine veći je za 7% pri čemu su ostvarena noćenja domaćih gostiju 1% veća, dok su strana noćenja brojnija za 8%.

Po subregijama: Ove godine, otok Krk je ostvario najveći broj noćenja, 3.638.100 (što iznosi 30,83% ukupnog prometa noćenja Kvarnera). Slijedi zatim otok Mali Lošinj (s 16,80% udjela u županijskim noćenjima), otok Rab (14,19%), Opatijska rivijera (s 13,14%), Crikvenička rivijera (11,30%), otok Cres (6,36%), rivijera Novi Vinodolski (4,59%), Riječko područje (2,14%), te Gorski kotar s 0,64% udjela u županijskim noćenjima.

Sva najznačajnija inozemna emitivna tržišta na Kvarneru su ostvarila u razdoblju siječanj-prosinac povećanje broja noćenju u odnosu na prošlu godinu.

Po tržištima: Od ukupnog broja inozemnih noćenja ostvarenih na Kvarneru, najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (s udjelom u ukupnim županijskim noćenjima od 27,28%) i to 7% više, Slovenije (16,78%) 11% više, Italije (12,42%) 5% više te Austrije (11,95%) 9% više. Slijede Česi s 2% više noćenja, Mađari i Poljaci s po 14% te Slovaci s 1% više noćenja.

Po smještajnim kapacitetima: Najviše noćenja, 4.584.324, ostvareno je u privatnom smještaju (9% više), zatim u hotelskom smještaju 3.751.125 noćenja (4% više), u kampovima 3.071.667 noćenja (9% više), a slijede odmarališta s 304.911 noćenja (na razini prošle godine) te ostali smještajni kapaciteti s 88.861 noćenja (20% manje).


U Opatiji, 05. siječnja 2012. godine

Povezani dokumenti

Kvarner, Otkrijte svoju priču Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture