Prema službenim podacima sustava eVisitor od 3. siječnja 2020. godine Turistička zajednica Kvarnera objavljuje sljedeće podatke o ostvarenom turističkom prometu:
2019. godina – na Kvarneru (OPET) rekordna
Turistički rezultati Kvarnera su, iz godine u godinu, na uzlaznoj putanji, pa je takav slučaj i ove 2019-te godine koju Kvarner zaključuje s 3,1 milijun dolazaka i 19,1 milijun noćenja. U odnosu na 2018-tu dolazaka je više za 2%, a noćenja za 1%. Noćenja su u odnosu na 2017-tu porasla za 3%, u odnosu na 2016-tu za 13%, a u odnosu na 2010-tu za 50%!
Tijekom špice sezone noćenja su ostala na razini prošle godine, ali uz prosječnu popunjenost smještajnih kapaciteta od 25 dana, a kod hotela čak 30 dana, što znači da je prostor za rast u tom dijelu godine bio gotovo minimalan. Stoga, važno je naglasiti kako je tijekom predsezone ostvareno 1% više noćenja, dok je u posezoni ostvareno 4% više noćenja. Da je trend porasta noćenja u pred i posezoni stalan, potvrđuje nam i usporedba s 2010. godinom iz koje je vidljivo da su noćenja u tim periodima godine porasla za velikih 90%!
Struktura gostiju prema zemlji iz koje dolaze
Već tradicionalno, Njemačka je naše najjače tržište.
U 2019. godini regiju Kvarner je posjetilo 630.000 gostiju iz Njemačke koji su ostvarili gotovo 4,7 milijuna noćenja. Na navedeno zasigurno utječu mnogobrojne promotivne aktivnosti fokusirane na njemačko tržište.
Osim Njemačke, još 3 tržišta ostvaruju više od milijun noćenja: Slovenija (3 mil.), Austrija (1,8 mil.) i Italija (1,3 mil). Udjel ove 4 zemlje u inozemnom prometu iznosi gotovo 70%.
Uključivanjem Kvarnera na rute kojima gosti iz dalekih tržišta obilaze Europu rezultiralo je velikim porastom prometa s tih tržišta: u posljednje 3 godine gosti iz Kine su gotovo utrostručili broj noćenja, a državljani SAD-a ostvarili su 50% više noćenja.
Treba spomenuti i goste iz Ujedinjene Kraljevine koji, s 137.000 noćenja, u odnosu na 2018-tu ostvaruju 25% više noćenja, a u odnosu na 2016-tu 44% više!
Inozemni turisti ostvaruju 85% noćenja, a domaći 15% (3 mil. noćenja, porast od 5%).
Struktura gostiju prema subregijama
Među subregijama prednjači otok Krk s ostvarenim porastom od 1% te 7 milijuna noćenja (udjel od 36% u ukupnom broju noćenja na Kvarneru). Na drugom mjestu je Crikveničko-vinodolska rivijera (3,2 milijuna), a na trećem otok Lošinj (2,4 milijuna). Poredak prema broju noćenja nastavljaju: Opatijska rivijera i otok Rab (2,2 milijuna), otok Cres (1,1 milijun), Riječko područje (925.000) te Gorski kotar (110.000). Najveći postotni porast noćenja od 14% ostvaren je na Riječkom području.
Među destinacijama „najbolji“ su Mali Lošinj (2,4 milijuna noćenja) i Crikvenica (2,2 milijuna noćenja).
Struktura gostiju prema vrsti smještaja
40% noćenja je ostvareno u obiteljskom smještaju (7,7 milijuna). Kampovi i hoteli ostvaruju gotovo isti broj noćenja: po 3,7 milijuna s pojedinačnim udjelom od 19%.
Najveći porast ostvaren je u smještaju visoke kategorije:
• Hoteli općenito su ostvarili 1% više noćenja, no hoteli s 4 i 5 zvjezdica 6% više.
• Sav obiteljski smještaj ima porast noćenja od 1%, no obiteljski smještaj s 5* ostvario je čak 38% više noćenja!
• Isto vrijedi i za kampove: 1% manje noćenja u kampovima ukupno, ali kampovi s 5* bilježe porast od 22%.
Neovisno o kategoriji, objekti s 5* su u posljednjih godinu dana ostvarili 15% više noćenja, a u posljednje 3 godine čak 70% više noćenja!
Nautika
U navedene brojke nisu uključeni 24.500 dolazaka i 156.000 noćenja ostvarenih u nautičkom prometu koji je samo u posljednjih godinu dana ostvario porast od čak 32%. Na Kvarneru postoji 20-tak luka nautičkog turizma, a Marina Punat sama ostvaruje više od polovice nautičkih noćenja.
Smještajni kapaciteti
Turistima je na Kvarneru u 2019. godini bilo na raspolaganju 190.000 stalnih kreveta koje u smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske predstavljaju udjel od 17%. Regija Kvarner je na trećem mjestu po broju raspoloživih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, iza Istarske i Splitsko-dalmatinske županije.