Basic HTML Version
vratima, zašti ena od svih vjetrova. Doista treba
biti oprezan zbog pli ina, a pristati se mo e na
samom vrhu malena lukobrana u mjestu
Klimno. Na glavi lukobrana dubina je mora
oko 3,5 metra. Dubine ima dovoljno do sredine
lukobrana, gdje se nalazi malo izbo enje
prema dnu uvale, ujedno i granica za nauti are
upotrebljiva dijela pristana. Budu i da su
dubine u cijeloj uvali male, bit e lako usidriti
se na bilo kojemu njezinu dijelu, jasno, paze i
da nije preplitko.
Na obali, redaju se velika turisti ka središta.
Novi Vinodolski sa svojom bogatom kulturnom
baštinom (Vinodolski zakoni), zatim Selce i na
kraju Crikvenica. Crikveni ka rivijera. Kada se
ka e Crikveni ka rivijera, misli se na
raznovrsnu turisti ku ponudu od Selca do
Jadranova. Izrastanje Crikvenice u poznato
turisti ko središte povezano je s razvojem
Opatije. Svoj brzi razvoj Crikvenica mo e
zahvaliti sva i na austrougarskome dvoru.
Franjo Josip sva ao se sa svojim bratom,
nadvojvodom Josipom. Nadvojvoda se odlu io
odseliti iz Be a, a kako je razvoj Opatije
potpomagao sam Be , svoje je napore (i novac)
elio posvetiti rastu jednoga drugog ljetovališta,
Crikvenice. Godine 1888. u Crikvenici je
izgra eno prvo drveno kupalište. Nije prošlo
mnogo vremena kad je visoko društvo sve ano
otvorilo
. Otada se
Opatija i Crikvenica razvijaju paze i jedna na
drugu, ljubomorne na ono ljepše, trude i se biti
najljepše.
Luke pak Novog Vinodolskog i Crikvenice
æ
æ
æ
æ
ð
ð
ð
æ
æ
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
Hotel nadvojvode Josipa
Novi Vinodolski