Page 10 - Kvarner_PrirodnaBastina_HR_KB.indd

Basic HTML Version

9
– glacijalnih i borealnih relikata – uz brojne endemič-
ne planinske vrste, sačuvala se do danas na najvišim
vrhovima Gorskoga kotara: Risnjaku, Snježniku, Bje-
lolasici, Bijelim i Samarskim stijenama...
Zbog pretežito krške osobitosti županije, pozornost
posebno zaslužuju geomorfološki i hidrogeološki vri-
jedni dijelovi prirode, s podzemnim prostorima, jedin-
stvenom endemičnom podzemnom faunom i vodenom
mrežom, kao i prirodni i kultivirani krajolici krša koji
su uz bogatstvo i specifičnost živoga svijeta od golemog
znanstvenog i kulturnog značenja, a radi mogućnosti
razvitka eko turizma imaju i znatan gospodarski po-
tencijal. Na kršu se znakovito preklapa potreba zaštite
prirode sa zaštitom resursa pitke vode i najvrednijih
plodnih poljoprivrednih tala županije, bez čega nije
moguće zamisliti daljnji život i održivi razvoj ovoga
područja.
Znakovito je da su gotovo svi zaštićeni dijelovi prirode
Gorskoga kotara vezani uz fenomen krša i nalaze se u
tipičnim krškim područjima. Tako, primjerice, krške
predjele velike ljepote i raznovrsnosti krajolika kon-
tinentalnoga, gorskog i planinskog, dijela županije u
prvom redu predstavlja naš jedini strogi rezervat Bijele
i Samarske stijene. Uz fenomen krša vezani su i svi po-
sebni prirodni rezervati. Ponajprije, ističu se geomor-
fološki rezervat Vražji prolaz i Zeleni vir kod Skrada. U
rezervatima šumske vegetacije kao što je Debela lipa
– Velika rebar iznad Lokava nešto je manje istaknut fe-
nomen krša jer su ti predjeli prepoznatljivi po karakteri-
stikama šumske vegetacije – radi se naime o fenomenu
“pokrivenog” krša.
I park šume nastale su na krškoj podlozi pa se, uz šum-
sku vegetaciju, neke od njih odlikuju i izrazito lijepo
razvijenim i bogatim krškim fenomenima. Tipičan
primjer je Park šuma Golubinjak kod Lokava (špilje,
jame, ledenice, stijene, ponikve, kameni mostovi…), a
s nešto manje krških fenomena, uglavnom lijepih po-
nikava, odlikuje se Park šuma Japlenški vrh ponad
Delnica.
U značajnom krajobrazu Kamačnik kraj Vrbovsko-
ga, kroz kanjon protječe krški vodotok Kamačnik čiji
je izvor tipično krško vrelo vokliškoga tipa, neobične
ljepote ali i nepoznate, vrlo velike dubine. I neki od
spomenika prirode predstavljaju dragulje naših krških
fenomena – primjerice spilja Lokvarka, koja se uz bo-
gatstvo podzemnih kalcitnih ukrasa odlikuje i rijetkom
endemičnom špiljskom faunom. Valja očekivati da će
zbog takvih vrijednosti čitavo područje Gorskoga kota-
ra biti uvršteno u europsku mrežu zaštićenih područja
– NATURA 2000.