Planinarenje i hodanje

Od atrakcija duž Šetnice može se istaknuti toranj Crkve Svetog Jurja i Kapelica Blažene djevice Marije, smještenih unutar ostataka Hreljinske gradine, panoramski pogled na Bakarski i Riječki zaljev sa otocima Krkom i Cresom, te vodosprema Zagrad.

Ljubavna cestica je jedna od najljepših šetnica na crikveničkome području, koja se nalazi u neposrednoj blizini grada, a pruža jedinstven doživljaj šumskog mira, opojnih mirisa mediteranskoga raslinja i upoznavanja s povijesno-kulturnom baštinom.

Spomenik mlikarici (žena koja je nosila mlijeko sa Grobnišćine u grad Rijeku), kapelica Majke Božje,pogled na Rijeku.

Krške ogoljele stijene, litice, raznolikost biljnih zajednica.

Skijaška skakaonica, poučne ploče, krška podloga, biljne zajednice.

Viseći most, vodotok Kupice, kameni stari most, bogatstvo biljnih vrsta, vodene kaskade.

Skijaška skakaonica, PŠ Japlenški vrh, špilja Lokvarka, krš Mostići, PŠ Golubinjak.

Izvor Jezerka, Pavlokove šute, Vrh Črmaž, L.k. Polane.

Trasa obilaznice prolazi slikovitim krajolicima, uređenim zemljišnim površinama (tzv. drmunima), vinogradima, maslinicima... Posebna je vrijednost rasprostranjenost raznih biljnih zajednica, među kojima se ističu pojedini lijepi primjerci hrastova i crnog graba. Na neobrađenim površinama rastu smreka, vrijes, borovi, a u proljeće uz putove, mnogobrojne ciklame i ljubice. Od životinjskog svijeta tu su brojne ptice, među kojima prednjači “car visina” bjeloglavi sup. Posebno treba pripaziti na gmazove, zmije. Brojni potočići, ljekovito blato (znanstveno dokazano), špilja Biserujka, samo su neke od mnogobrojnih zanimljivosti s kojima se posjetitelji mogu susresti.

"Staza kamenih stupi" je "oživljeni" stari put kroz brdo Klamarušu, koji se nadvio nad selo Baretići u blizini Grižana, a koji je u minulim vremenima bio jedna od poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima. Duž staze otkriva se prekrasan krajolik, te prirodni i kulturno-povijesni spomenici (sakralni objekti, gradina...). Riječ je o kružnoj stazi koja počinje i završava u centru Grižana. Duga je oko 10 kilometara, savladava 380 m visinske razlike, a na njoj se nalazi preko 1.300 isklesanih ili ugrađenih u stijene kamenih stepenica (stupi).

Polazište je ove šetnice na Fortici, gdje je i plan svih uređenih šetnica, i nastavlja se kroz šumsku ljepoticu Lozu te vodi iz stare jezgre Kastva preko Crekvine - korak kroz arkade i naći ćete se u zelenilu. Uz laganu šetnju slijedimo široku stazu do oznake Eko-staze koju su uredili najmlađi Kastavci, te skrećemo lijevo stazom do prve šumske ceste. Zatim lijevo uzbrdo, pa desno po užoj stazi, slijedeći žuto-plave oznake. Kod dvije poveće jame, tzv. japnenice, u kojima se nekada od kamena pripremalo vapno, skrećemo lijevo na užu stazu, preko nekadašnje Rapalske granice, uz kraške stijene i vrtače, do sljedeće žuto-plave oznake. Moguć je uspon na Majevi vrh (411 m). Nastavljamo lijevo do ograđenoga dolca i područja pod veprinom, te između uređenih prezida do šumske ceste i dalekovoda, uz zapuštenu cisternu do križa na raskrižju Spinčićevega brega. Pratimo šumsku cestu lijevo prema Kastvu sve do asfaltirane ceste na Belićeven brege, i opet lijevo kroz selo Brnini, uz restoran Vidikovac natrag do Fortice.

Šetnica Kastav - Jelovičani - Breza - Mačkov vrh - Šparožna jama - Stanić - Brajani - Kastav

S Fortice kroz arkade Crekvine izlazimo na šumsku cestu, pokraj oznake Eko-staze, no nastavljamo ravno do spoja sa stazom iz Jelovičana. Skrećemo desno i nastavljamo ravno sve do sela Jelovičani, uz seoski bunar (šternu) i dalje duž ceste prema Brezi, te lijevo na šumsku cestu do lovačke kućice Sebenjino. Pratimo stazu desno do stare karaule i graničnoga kamena iz 1920. god. Tada smo već blizu sela Breza, potpuno spaljenoga u II. svjetskom ratu, i nastavljamo uz crkvicu i groblje, cestom do odmorišta Mačkov vrh. Lijevo se uspinje staza do najvišega kastavskog vrha, brijega Mačkov vrh (504 m) s kojega se pruža prekrasan pogled na zaleđe Kastva, Učku i Gorski kotar, a s južne strane i na Kvarner. Spuštamo se natrag na stazu do Šparožne jame.
Pratimo stazu do odmorišta Stanić (uspon na Stanić vrh 465 m), odakle se staza spušta do sela Brajani, uz napušteno selo Cari i Spinčićev breg dalje prema Kastvu, kroz selo Brnini do Fortice.

Ova nas staza s Fortice preko Crekvine vodi kroz šume Lozu i Lužinu. Prateći šumsku cestu pokraj oznake Eko-staze ne skrećemo, već nastavljamo ravno do spoja šumske ceste sa stazom iz pravca Jelovičana. Pratimo lijevu stazu ravno, nedaleko dubokoga dola Knež dol do raskrižja Zvirić (zdesna je lovačka kuća Zvirić), a zatim lijevo do odmorišta Stanić. Tu je moguć i uspon na Stanić vrh (465 m, lijevo od staze) s kojega se pruža lijep pogled na okolna naselja. Nastavljamo stazom koja se širi i polako spušta do asfaltirane ceste i sela Brajani, uz lijepo napušteno imanje (s lijeva je staza koja vodi do ostataka napuštenoga kamenoloma, tzv. kave, duga 230 m). S desne su strane ceste ostaci napuštenoga sela Cari, izvanrednoga primjera tradicionalne ruralne arhitekture, a tek malo dalje i raskrižje i Spinčićev breg. Tu nailazimo na plavo-žute oznake staze Majevi vrh i pratimo šumsku cestu prema Kastvu, do asfaltirane ceste na Belićeven brege, lijevo kroz selo Brnini, uz restoran Vidikovac do Fortice.

Vidikovci

Etno kuća Kornić, Crkvica Sv. Krševana, kašteli

Pješačka staza oko lokvarskog jezera duga je 17,5 km. Staza počinje na lijevoj strani jezera iznad Bistroa "Jezero", ide preko Mrzle vodice, te natrag preko Gorskog raja do Bistroa "Jezero". Stazu čine šumski puteljci, makadam, te jednim malim dijelom asfalt, tako da je ugodna za šetnju  i biciklizam.

Staza Epario proteže se duž obalu Lopara i pogodna je za rekreativce i obitelji s djecom. Uz niz arheoloških lokaliteta koji ukazuju na intenzivno korištenje prostora u prošlosti, napose u prapovijesnim razdobljima i antici, na stazi ćete naići na geološke strukture koje oduzimaju dah promatrača. Upravo zbog geološkog značaja i iznimne raznolikosti SZ dio Lopara proglašen je značajnim krajobrazom. Predlažemo da za obilazak staze izdvojite malo više vremena i usput posjetite neku od pitoresknih uvala te se, u ljetnim mjesecima, osvježite u prekrasnom čistom moru.
Dodatne informacije dostupne su na: www.rabarchaeologicaltraces.com.

Staza Frux povezuje Lopar i Supetarsku Dragu te funkcionira u oba smjera, a namijenjena je pješacima i MTB biciklistima. Riječ je o jednom od ogranaka tzv. Premužićeve staze koja predstavlja remek – djelo suhozidnog graditeljstva. Prolazeći njome, uz arheološki značajne predjele, naići ćete na suhozide koji ukazuju na intenzivno gospodarsko korištenje ovog iznimno plodnog i vodom bogatog područja u prošlosti. Kao prirodne i geološke zanimljivosti u blizini staze, ističemo Frušku lokvu i fascinantne erozije tla te preporučamo da zastanete na predjelu Fruge i pogledate ih.
Dodatne informacije dostupne su na: www.rabarchaeologicaltraces.com.

Obalna šetnica od Lovrana do Voloskog duga je 12 kilometara. Građena je u fazama od 1889. do 1911., a šetačima pruža uzbudljiv doživljaj izvornog mediterana i raskoši austro-ugarske arhitekture i parkova. Između Lovrana i Ike uz obalnu šetnicu uzdižu se najljepše i najčuvenije lovranske vile. Nastale su na prijelazu 19. i 20. stoljeća kao rezidencijalne vile ili kao ljetnikovci. Villa Astra, Villa Santa Maria, Villa Frappart i Villa Magnolia.

Staza započinje u samom središtu Lovrana kod ureda Turističke zajednice Lovran. Ide u smjeru zapada kroz naselje Brajdice, potom stepeništem koje vodi do ceste Lovran – Liganj, prelazi cestu, ide desno od stare crkvice Sv. Roka, nastavlja cestom oko 150 m na jugozapad i kod putokaza skreće ponovo na zapad. Prolazi kroz naselja Dindići i Ivulići uz područje Banjik do Kaluže. Desno prelazi šumsku cestu Marović – Tunel Učka, kroz šumu do Oplovca. Tu kod križa skreće lijevo, ide do Bojkova, penje se područjem Kučina i Stran ispod Dečanja, prolazi iznad Laza pod Grnjacem (850 m) do Dola u laganom usponu i skretanju u desno dolazi do Poprinjaka (900 m). Ulazi u bukovu šumu te se serpentinama oštro penje do prijevoja Vrata između Jačmika desno i hrbta Plašćenice lijevo, prolazi zaravnima Veli i Mali Dol lijevo od lovačke čeke, prelazi šumsku cestu i stiže na prijevoj Sedlo (1250 m). Kod putokaza skreće oštro desno i vijugavo kroz golet vršnog masiva dolazi na vrh Vojak (1396 m), na kojem je razgledni toranj (1401 m) i suvenirnica. Znamenitosti staze:
Spomen ploča kralju Friedrichu Saskom na samom početku staze.
Crkvica Sv. Roka prije skretanja za sela Dindići i Ivulići.
Panoramski vidici: odmorište na Kučini, sa Sedla i jedinstveni vidik sa vrha Vojak od zapadne obale Istre do Dolomita, Julijskih Alpi, Kamniških Alpi i Velebita i vidika koji za posebno jasnih dana sežu i do 300 km u smjeru masiva srednje Italije.

Početak staze je na omanjem parkiralištu na zavoju 100 m u smjeru Lovrana prije ulaza u autokamp Medveja. Staza ide uz ogradu autokampa do njegovog kraja, skreće lijevo do bujičnog potoka, naglo skreće desno uz nekoliko vikend kućica. Lagano se vijugajući uspinje lijevo od područja Košača nad kanjonom potoka. Dugim serpentinama uspinje se do zaravni Padova (250 m) pod Križevicom. Nastavlja dalje lijevo grebenom kroz makiju izlazi na gornji dio Padove i kroz vrtove, vinograde i voćnjake preko mostića dolazi na cestu u srcu naselja Lovranska Draga kod mjesne cisterne za vodu (380 m).  Znamenitosti:
Odmorišta sa vidikovcima na području pod Križevicom i nešto niže sa lijepim pogledima na kanjon i lijevo na prirodne spilje pod Uporicom (spilja Oporovina).
Na samom početku, na sredini i pred krajem staze su poučni panoi sa opisom bioloških i geoloških znamenitosti.
Posebno je zanimljivo naselje Lovranska Draga sa okolinom, ostacima ruralnog naslijeđa, šetnicom Slap (480 m) i crkvicom Sv. Mihovila.

Planinarska transverzala Osoršćica proteže se uzduž sjevernog dijela otoka Lošinja u dužini od 20-tak kilometara sa najvišim vrhom Televrinom (588 m). Prva je planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista, među kojima svakako treba spomemuti austrougarskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburga koji se davne 1887. popeo na Osoršćicu.
Na vrh se može krenuti iz dva pravca Osora i Nerezina, a kao nagrada čeka Vas predivni pogled sa vrha Osoršćice na cijeli lošinjski arhipelag, obale Istre, Velebita, a pogled seže čak do Gorskog kotara, Triglava i otoka Raba, Paga i Silbe. Putem svakako nemojte propustiti posjetiti crkvicu Sv. Mikula ispod samog vrha i spilju Sv. Gaudencija, a na kraju se okrijepite u planinarskom domu koji je otvoren za ljetnih mjeseci svim posjetiocima.Ova planina je pravi izazov za planinare, ali i za sve one koji uživaju u pješačenju.

Vidikovac Škrapna, Tri kunfini, Matulji, Rukavac, Zvoneća;
Muzejska zbirka: Šapjane, Pasjak, Lipa, Veli Brgud, Rukavac
Odmorište: Lisina
Voda: Vodička griža, planinarski dom Lisina, Pešćinski vrh

Staza također započinje u Luci Krmpotskoj kod lovačkog doma na visini od 750 mnm, a završava također na vrhu Medviđak visine 1027 mnm. Staza je ukupne dužine 53,70 km a obuhvaća najviše planinske vrhunce tog područja kao što su  Crni vrh 1169 mnm, Ričičko bilo 1286 mnm, Veliki Smolnik 1279 mnm, Strilež 1381 mnm, Viševica 1428 mnm, Zagradski vrh 1187 mnm, Veliki Kobiljak 1112 mnm i Medviđak 1027 mnm. Ti planinski vrhovi predstavljaju prave oaze mira i tišine. Sjeverno od njih nalaze se nepregledna prostranstva bukovih i smrekovih šuma sve do Burnog bitoraja, Bjelolasice, Samarskih i Bijelih stjena, dok se u njihovim podnožjima prostiru pitome planinske zaravni Kolevratsko polje, Petnja, Crni kal, Maševo, Lukovo, Ravno i Ličko polje. Svakako obići vrh Viševica na 1428 mnm, Ričičko bilo na 1286 mnm, crkvicu Maša, Bansku stolicu karakterističnu po tri velike stjene nalik na glave te kameni kuk Strmeljeva.

Staza započinje u Sibinju na Jadranskoj magistrali, a završava u Kozici, tj. u autokampu također na Jadranskoj magistrali. Staza je ukupne dužine 10 km a obuhvaća dvije u kopno uvučene drage kanjonskog tipa između brda Velikog vrha 512 mnm, Osredaka 502 mnm i Vrataruše 510 mnm odnosno Kokerna 539 mnm. Staza je dobila ime po degeniji za koju se do tada vjerovalo da uspjeva samo u visinama Velebita. Staza prolazi kroz Vodnu dragu, a Tomišku dragu obilazi po sjevernoj i zapadnoj stjenovitoj ivici na 400 do 500 mnm. Mađarski botaničar Arpad Degen zaslužan je za pronalazak hrvatskog endema koji je po njemu nazvan "degenijom".

Staza započinje u Novom Vinodolskom, a završava na prijevoju Orljak 260 mnm između Jadranova i Drivenika. Staza je ukupne dužine 28 km, a većim djelom prolazi niskim brdovitim grebenom prosječne visine cca 300 mnm., kojim je Vinodolska dolina odvojena od mora. Greben je prema unutrašnjosti tj. Vinodolskoj dolini strm, a nagib prema moru blag. Na prostoru Crikvenice greben presjeca vodeni tok Dubračine. Staza pruža prekrasne vidike na morsku obalu i otočje Kvarnerskog zaljeva, planine Velebit i Učke te na Tribaljsko jezero, gradine u Driveniku, Grižanama, prolazi uz gradinu Badanj, kapelicu Sv. Kuzma, Sv. Barbaru te crkvu Sv. Jurja.

Staza započinje u planinskoj kući Vinište na visini od 300 mnm a završava podno travnatog bila Zebra na području Uhnja 748 mnm iznad naselja Drivenik. Staza je ukupne dužine 29 km a obuhvaća strme kamene litice iznad Vinodolske doline, koje čine stepenicu sa manjim zaravnjenim površinama prema planinskom masivu Kapele. U početku staza prolazi obrancima prvog niza primorskog grebena iznad Klenovice i Povila, da bi se nakon naselja Zagon počela uspinjati uz same strme litice iznad Vinodola. Staza vodi čas kamenjarom, čas hladovinom primorske škare, čas planinskim livadama te čestim promjenama čini put zanimljivim. Svakako je vrijedno posjetiti vrh Gradinu na 379 mnm, vidikovac Kamenog križa, vidikovac Kacalj na 511mnm, vidikova Klamarušu sa vršnom stijenom na 570 mnm sa prekrasnim pogledom na Vinodol te Crikvenicu, vidikovac Slipicu te uređeni vidikovac Pridvu, planinske Livade Njivine i Zebru te kameni masiv Kozak na 669 mnm. Obratite osobitu pozornost na Gradinu Ledenice koja je od rimske gradine prerasla u frankopanski grad te do kraja 17. st. bila u sastavu obrambene linije protiv Turaka.

Staza započinje u Crikvenici kod sportske dvorane i najvećim djelom prati tok rječice Dubračine sve do izvora kod sela Čandrli iza Drivenika. Staza je dobila ime po tome što je upravo uz potok prolazila u doba Rimljana cesta koja je povezivala Tarsaticu sa Seniom ( Trsat sa Senjom). Na stazi je vrijedno posjetiti dio ceste iz doba Rimljana koji je konzerviran, ruševine kapelice Sv. Duha iz 14. st., starohrvatsko groblje Stranče, malenica (mlinove) u selu Cerovići te gradinu Drivenik.

Staza valova započinje u Povilama a završava u Jadranovu. Staza je ukupne dužine 30 km i prolazi uz samo more koristeći raspoložive staze, postojeće šetnice i prometnice naselja. Veći dio staze prolazi kroz naselja Povile, Novi Vinodolski, Selce, Crikvenicu, Dramalj, Perhate, Kloštar, Havišće i Jadranovo. Od turističkog naselja Novi Resort u Novom Vinodolskom pa do uvale Slana u Selcima staza prolazi nenaseljenim područjima kao i od poluotoka Kačjak u Dramlju do Perhata u Jadranovu te je samo u tom dijelu označena. Unatoč tome da se staza pruža uz samo more te prolazi mahom naseljenim područjem zadržala je čar nedirnute prirode u svim njenim osobitostima. Ne propustite šumu hrasta crnike u predjelu Dumboke i strme litice Takla i Dumboke.

Staza započinje u Luci Krmpotskoj kod lovačkog doma na visini od 750 mnm, a završava na vrhu Medviđak visine 1027 mnm. Staza je ukupne dužine 45 km a obuhvaća planinske livade južnih padina Ričičkog bila, Rujnika i Sitovnika, te planinske vrhove Rujnik 1042 mnm, Sitovnik 1048 mnm, Zagradski vrh 1187 mnm, Kanculovu glavu 1120 mnm i Medviđak 1027 mnm. Ti planinski vrhovi predstavljaju u pravom smislu prvi niz planina iznad zaravnjenih površina Vinodolske doline, Pletenog i Crnog. U početku staza prolazi prekrasnim planinskim livadama, sa mnoštvom cvjeća i prekrasnim pogledima s jedne strane na more, kvarnersko otočje i Velebit , a s druge strane na najviše planinske vrhunce toga područja kao što su Ričičko bilo, Strilež i Viševica. Staza nakon vrha Sitovnika sa livada zalazi u šumske predjele. Karakteristike tog dijela staza su šume jele i bukve na teško pristupačnim terenima koje se izmjenjuju sa pitomim livadama Okruglog, Ravnog, Laza i Suhe. Svakako obiđite Zagradski vrh koji naziv duguje zagradama – kamenim ogradama pastirskih stanova Vinodolaca, sa koga se pruža izniman pogled na Kvarner, Velebit, čak Alpe i Dolomite, stjene Kukovače na 800 mnm koja se strmo izdiže iznad kraške vrtače na 454 mnm. Ne propustite posjetiti "Staklenu kapelicu" u neposrednoj blizini lovačkog doma u Luci krmpotskoj.

Djevojka s galebom; Villa Angiolina; duž trase podignuta su spomen obilježja znamenitim ličnostima koje su boravile u Opatiji

Izvorište vrutki, Kolavići, Veprinačka Vas, crkva sv. Marka

Mala fortica i stijena kraljice Elizabete, Vela ravan, Vela fortica

Staza Capo fronte proteže se najšumovitijim predjelom otoka – posebnim rezervatom šumske vegetacije Dundo te šumovitim poluotokom Kalifront. Uz ostatke srednjovjekovnih crkvica, suhozida, vapnenica, rudnika boksita i druge lokalitete koji ukazuju na intenzivno korištenje ovog prostora u prošlosti, važno je istaknuti da se područje ističe najočuvanijom šumom hrasta crnike na Sredozemlju. Staza je pogodna za rekreativce i obitelji s djecom kojima, zbog njezine duljine, preporučamo cjelodnevni izlet s kupanjem u nekoj od pitoresknih uvala, a ako budete imali sreće, možda na putu susretnete i kojeg muflona ili jelena.

Dodatne informacije dostupne su na: www.rabarchaeologicaltraces.com.

Riječka šetnica (Plumbum - Podvežica - Gornja Vežica - Sveti Križ - Sveta Ana - Strmica - Trsat)

Obrasla grmovima borovnica, pet klupa duž staze, ugodan hlad, bočališta, vidikovac.

Zahtjevna staza vodi skroz do kapelice na skradski vrh, vodi vas na vidikovce preić i kavranovu stenu i donosi pregled ljekovitog i zaštićenog bilja i životinja koje žive u staništu.

Poučna botanička staza na 19 panoa upoznaje posjetitelje s bogatim i raznovrsnim biljnim i životnjskim svijetom rezervata.

Prirodni vidikovci s kojih se pruža pogled na Kvarner, planine Gorskog kotara, Kastavštinu i Grobinštinu.

Ugodni šumski krajolici, dio šetnice prilagođen i za vožnju biciklom.

Staza ide šumskim putevima do kalića Kapitovac gdje se možete odmoriti u prirodi na postavljenim klupama, a cijeli put je obilježen putokaznom signalizacijom i informacijama flori i fauni cijelog područja.

Vrbničke pješačke staze sastavni su dio opsežnjeg projekta pod nazivom "otočka transverzala" i kao takve nadopunjavaju krčku turističku ponudu.  Zaljubljenici u prirodu imaju na raspolaganju 4 obilježene staze sa različitim "vidicima" i sadržajima. Od prekrasnog pogleda na Velebitski kanal, brojnih plaža i uvalica, ornitološkog rezervata, kulturno-povijesnih znamenitosti (crkvice, spomenici, dvorci), sve do netaknute flore i faune, nasada vinograda, suhozida ... Većina staza je srednje težine, dok je dio u brdovitom području veoma zahtjevan. Međutim, ima staza koje se mogu podijeliti na dionice, kako bi bile dostupne i mlađim dobnim skupinama.