Otkrijte Kvarner

OVDJE ŽIVE I...

Dupini Cresa i Lošinja

Poznato je: gdje su dupini, tu je more čisto, a takvo je more oko Cresa i Lošinja, koje nastanjuje oko 120 rezidentnih dupina. Dupini tog akvatorija su jedna od najbolje proučenih populacija dobrih dupina u Mediteranu. Projekt "Jadranski Projekt Dupin" osnovan je 1987 i od tada kontinuirano radi na njihovom proučavanju i zaštiti.
Tjekom godina prikupljeni su mnogobrojni podaci o biologiji, ekologiji, ponašanju i prijetnjama za dobre dupine, više informacija o populaciji dupina u cresko – lošinjskom akvatoriju te o pravilima ponašanja u njihovoj blizini možete naći na internet stranicama Plavog svijeta - instituta za istraživanje i zaštitu mora – www.plavi-svijet.org .
Dupini se razlikuju na osnovi njihove leđne peraje i ne postoje dva dupina sa istim perajama. One se razlikuju po obliku, ožiljcima i ranama zadobivenim tijekom života. Znastvenici fotografiraju njihove leđne peraje i na osnovi fotografija mogu razlikovati sve dupine te dobiti mnogobrojne infomacije o njima (npr. koja je veličina, dinamika, struktura i sastav populacije). Dupini koji se najčešće viđaju na području dobiju tako i imena. Neki od najpoznatijh lošinjski dupina su Belugo, Faccia, Meta, Mush, Debby, Sonja, Phil, Monk, Grifo... Kako bi dobri dupini Cresa i Lošinja dobili potrebnu zaštitu u kolovozu 2006. proglašen je Lošinjski rezervat za dupine, prvi kao takav u Jadranu i Sredozemlju. Trenutačno je Cresko-Lošinjski akvatorij pod preventivnom zaštitom dok na snagu ne stupe zakoni i pravila ponašanja koja će se poštivati u rezervatu. Za znanstveni rad, doprinos zaštiti i očuvanju dobrih dupina organizatori "Jadranksog Projekta Dupin" nagrađeni su međunarodnom nagradom za zaštitu okoliša "Henry Ford".
Dobri dupini (Mush, Sonja, Debby i Meta), mogu se usvojiti čime pomažete ukupnom projektu zaštite dobrih dupina.
 

Bjeloglavi supovi na otoku Cresu

Ekološki centar "Caput Insulae", koji je 1993. godine osnovan na Cresu u mjestu Beli, brine se dugoročno o zaštiti bjeloglavih supova, jednoj od četiri različite vrste lešinara koji još žive u Europi. Bjeloglavi supovi gnijezde se na strmim liticama, ponekad na visini od samo 10 m iznad mora, gdje ih se vrlo lako može promatrati, ali su time i ugroženi. Znanstvenici iz ekološkog centra obilježavaju mlade ptice, kako bi ih kasnije mogli identificirati.

Bjeloglavi supovi primijećeni su i na susjednim otocima.

Smeđi medvjed u Gorskom kotaru

Populacija smeđeg medvjeda, najveće životinje u Europi, u šumama bogatom Gorskom kotaru, gdje je sačuvan izvorni sastav i mir kao temeljni preduvjet za brloženje medvjedica i donošenje potomstva odgovara kapacitetu staništa. Provedeno je istraživanje telemetrijskim praćenjem kretanja smeđeg medvjeda, a uspješno su preseljeni (reintrodukcija) medvjedi uhvaćeni u Gorskom kotaru u šume Donje Austrije za obnovu ugroženog tamošnjeg fonda medvjeda.




 

Škamp

Škamp je najcjenjeniji jadranski rak, svugdje je tražen, ali ne i svugdje prisutan. I u Jadranskom moru stanovnik je tek jednog njegovog dijela. Glavna naselja su mu na dijelu sjevernog, te u uskom području Blitvenice na srednjem Jadranu. Zato ga mnogi nazivaju kvarnerskim rakom. U gospodarskom ribolovu Hrvatske zauzima značajno mjesto. Lovi se kočom i posebnim vršama, čitave godine, danju i noću, a najbolje u noćima s mjesečinom, kada napušta svoje skrovište u mulju i kreće u potragu za hranom. Najveći ulovi ostvaruju se od polovice proljeća do polovice ljeta. Škamp je prava gastronomska delicija i nezaobilazna ponuda svih kvarnerskih restorana.