Biciklizam

Staza sa blagim usponima koja vodi kroz bašćansku dolinu do susjednog naselja Draga Bašćanska.

Biciklističke staze povezuju 38 naselja na području Općine Brod Moravice smještenih na 63 km2 zelenila. Staze sa visinskom razlikom od 200 do 670 m NV, vode do kuće Delač iz 1644. g. kamene kule Turanj, atraktivnih vidikovaca Orlova i Kavranova stijena ili nekih od 12 crkvica brodmoravičkog kraja koji se najbolje vidi sa brdašca Parag. Spustite li se u dolinu rijeke Kupe možete uživati u kajak vožnji kanuom,okušati se u ribolovu ili paintballu. Kud god krenuli ovim biciklističkim stazama-vraćate se prirodi, a opuštanje i užitak su neminovni.

Najniža točka: 584 m/n/m. Najviša točka: 920 m/n/m. Visinska razlika: 336 m. Podloga: asfalt 13,5 km, makadam 6,5 km.

Najniža točka: 765 m/n/m. Najviša točka: 910 m/n/m. Visinska razlika: 245 m. Podloga: makadam 2,2 km, asfalt 7,8 km. Vrijeme vožnje: 1 h.

Najniža točka: 820 m/n/m. Najviša točka: 1011 m/n/m. Visinska razlika:191 m. Podloga: asfalt 19,9 km, makadam 5,9 km. Vrijeme vožnje: 2 h.

Najniža točka: 790 m/n/m. Najviša točka: 920 m/n/m. Visinska razlika: 130 m. Vrijeme vožnje: 1 h.

pogled na dio Klane i Kastva, te Učke

pogled na Grobničko polje

najkraća i najlakša staza, pogled na Radeševo, Snježnik i Guslicu

pogled na kvarnerske otoke, Učku, opatiju i Grobničke alpe

najduža staza, za fizički dobro pripremljene bicikliste

za rekreativce

nudi uživanje u ljepotama šuma i proplanaka

pogled na Snježnik i Guslicu

Bijela staza jedna je od tri označene biciklističke staze.
Ruta ove staze kreće od hotela „Risnjak“ kroz glavnu Supilovu ulicu prema vojarni Drgomalj, kroz Praprot, Malo Selo, NP Risnjak pa natrag do Delnica. Duljina staze je 36 km, najniža točka joj je 699 m, a najviša 867 m nadmorske visine. Težina joj je srednja.

Crvena staza vodi od hotela „Risnjak“, kroz Park kralja Tomislava, Ljubavnom stazom, uz pansion „Lovački“, Pijaničeva, uz vojarnu Drgomalj natrag do Delnica. Duga je 24 km, najniža točka joj je 699 m, a najviša 1100 m nadmorske visine. Staza je označena, a njena je težina srednja.

Plava staza je neoznačena staza srednje težine, duljine 68 km, a vodi od vojarne preko Podgore i Broda na Kupi natrag do Delnica. Najviša točka joj je 700 m, a najniža 222 m nadmorske visine.

Zelena staza duga 18 km kreće od delničkog Doma športova, preko Polana i Petehovca, natrag do Delnica. Staza je označena, srednje težine, a najniža i najviša točka nadmorske visine su joj 700, odnosno 1024 m nadmorske visine.

Žuta staza, duljine 29 km, kreće iz Lučica, preko Starog laza, Mrkoplja, Sungera, Presike, te se vraća u Delnice. Težina joj je također srednja. Najniža točka joj je 699 m, a najviša 1105 m nadmorske visine. Staza nije još označena, vjerujemo da će biti uskoro.

Prema izvoru Riječine kreće se iz centra Dražica, ze se prolazi kroz mjesta Podkilavac, Jelenje. Lubarska, Brnelići, Milaši, Zoretići, Ztnovica, Kukuljani, Martinovo selo gdje se nalaze Gašparov malin i Zavičajni muzej. Staza se nastavlja u smjeru Lopače i Lukeža. Visinska razlika je 70m.

Staza počinje u centru Dražica sa Trga mlikarice, prolazi kroz Podkilavac pored kapelice i mosta Sušice u smjeru Podhuma i oko brda Hum. Visinska razlika je 60m.

"S Fortice kroz arkade Crekvine izlazimo na šumsku cestu, pokraj oznake Eko-staze, no nastavljamo ravno do spoja sa stazom iz Jelovičana. Skrećemo desno i nastavljamo ravno sve do sela Jelovičani, uz seoski bunar (šternu) i dalje duž ceste prema Brezi, te lijevo na šumsku cestu do lovačke kućice Sebenjino. Pratimo stazu desno do stare karaule i graničnoga kamena iz 1920. god. Tada smo već blizu sela Breza, potpuno spaljenoga u II. svjetskom ratu, i nastavljamo uz crkvicu i groblje, cestom do odmorišta Mačkov vrh. Lijevo se uspinje staza do najvišega kastavskog vrha, brijega Mačkov vrh (504 m) s kojega se pruža prekrasan pogled na zaleđe Kastva, Učku i Gorski kotar, a s južne strane i na Kvarner. Spuštamo se natrag na stazu do Šparožne jame.
Pratimo stazu do odmorišta Stanić (uspon na Stanić vrh 465 m), odakle se staza spušta do sela Brajani, uz napušteno selo Cari i Spinčićev breg dalje prema Kastvu, kroz selo Brnini do Fortice."

Ova nas staza s Fortice preko Crekvine vodi kroz šume Lozu i Lužinu. Prateći šumsku cestu pokraj oznake Eko-staze ne skrećemo, već nastavljamo ravno do spoja šumske ceste sa stazom iz pravca Jelovičana. Pratimo lijevu stazu ravno, nedaleko dubokoga dola Knež dol do raskrižja Zvirić (zdesna je lovačka kuća Zvirić), a zatim lijevo do odmorišta Stanić. Tu je moguć i uspon na Stanić vrh (465 m, lijevo od staze) s kojega se pruža lijep pogled na okolna naselja. Nastavljamo stazom koja se širi i polako spušta do asfaltirane ceste i sela Brajani, uz lijepo napušteno imanje (s lijeva je staza koja vodi do ostataka napuštenoga kamenoloma, tzv. kave, duga 230 m). S desne su strane ceste ostaci napuštenoga sela Cari, izvanrednoga primjera tradicionalne ruralne arhitekture, a tek malo dalje i raskrižje i Spinčićev breg. Tu nailazimo na plavo-žute oznake staze Majevi vrh i pratimo šumsku cestu prema Kastvu, do asfaltirane ceste na Belićeven brege, lijevo kroz selo Brnini, uz restoran Vidikovac do Fortice.

Etno kuća Kornić, crkvica Sv. Krševana, kašteli

Pješačka staza oko Lokvarskog jezera duga je 17,5 km. Staza počinje na lijevoj strani jezera iznad Bistroa "Jezero", ide preko Mrzle vodice, te natrag preko Gorskog raja do Bistroa "Jezero". Stazu čine šumski puteljci, makadam, te jednim malim dijelom asfalt, tako da je ugodna za šetnju i biciklizam.

Početak biciklističke staze je na području Marović (450 m) gdje se na raskrižju šumska cesta spaja sa cestom koja vodi u Lovransku Dragu. Cesta vodi u smjeru zapada kroz područja Cere i Vela Njiva. Kroz gornji dio naselja Fratri (500 m) usponom kružno skreće na sjeverozapad, prelazi potok i lijevo kroz parkiralište ide na zapad, vijuga kroz makiju uz udolinu Lovrišin, penje se na točku Cestina vrata (650 m), uspinjući se prolazi pod Stupom i Zlakom. Obilazi zapadno pobočje Grnjaca (850 m). Dalje vodi u smjeru jugozapada do Plasa, skreće na zapad uz Šenčivu vodu pa u velikom luku dolazi do sela Mala Učka. Šumska cesta od sela skreće na sjever kroz zaravan i borovu šumu do sela Vela Učka od kuda usponom po asfaltiranoj cesti vodi do prijevoja Poklon (922 m).  Visinske razlike: 
Marović – Tunel Učka  80 m
Tunel Učka – Zlak  250 m
Zlak – Plasa   230 m
Plasa – Šenčiva voda  30 m
Šenčiva voda – Mala Učka  80 m
Znamenitosti:
Cijeli put prolazi kroz mješovite šume bukve, crnog bora, pitomih kestena i maruna.
Vidikovci: područje nad selima Strahi, Fratri, na području Šenčiva voda, na Maloj Učki, Veloj Učki i Poklonu.

vidikovac Škrapna, Tri kunfini, Matulji, Rukavac, Zvoneća; muzejska zbirka: Šapjane, Pasjak, Lipa, Veli Brgud, Rukavac; odmorište: Lisina; voda: Vodička griža, planinarski dom Lisina, Pešćinski vrh

Iz Novog Vinodolskog vozimo asfaltnom cestom laganim usponom kroz Vinodolsku dolinu do Bribira (5 km) i Grižana (10 km). Od Grižana se spuštamo do Triblja (15 km) gdje skrećemo desno i vozimo do Drivenika (18 km). Od Drivenika vozimo povratno do Triblja, skrećemo desno do Crikvenice (28 km). U Crikvenici skrećemo ljevo za Selce (31 km) ili desno za Dramalj-Kačjak i Jadranovo. Po izlasku iz Selca na Jadranskom cesti skrećemo lijevo prema Bribiru. Na prijevoju Barbara (33 km) skrećemo desno i spuštamo se kroz Bribirsko i Novljansko polje do Novog Vinodolskog (38 km).

Smeđa staza ima kružni oblik, vodi prema Lukovu, a u povratku se skreće lijevo na bijelu cestu prema Bribiru.

Iz Novog Vinodolskog vozi se cestom sa stalnim usponom od 6% do Batera, gdje se skreće lijevo za Ravno i nakon 3 km asfaltirane ceste vozi se kroz šumu bijelom cestom do Ravna i nastavlja se dalje do Križišća.

Biciklističke staze na području Skrada svaki biciklista može samostalno keirati po sistemu točaka ovisno gdje želi stići. Staze su dobro povezane i sa susjednim općinama Ravnom Gorom i Brod Moravicama koje također imaju isti sistem navigacije.