Basic HTML Version
zatvara, nalazi se dvadesetak metara duga ak
molo. Tu uvalu nauti ari odve ne posje uju, a
dubina je na glavi mola tri metra. Od spome-
nutih uvala, to je ponajbolje zaklonište od bure.
Veli Lošinj svoje luke ima u dvjema uvalama.
Prva je Rovenska, lako prepoznatljiva po
duga kom lukobranu. Lukobran je dug gotovo
200 metara, a budu i da je sagra en tako da je
nasipan sve do otprije postoje eg oto i a, glava
mu nije najdublja (kao što je uobi ajeno).
Pristati mo emo po evši od mjesta gdje prestaje
oto i koji je dosegao i ljudskom rukom zarobio
lukobran. Uz unutrašnji dio lukobrana dubina
mora je oko dva metra, i to sve do mjesta na
obali gdje po inje lukobran. Obalu ini lijepa
pla a, premda zastrašuju eg imena Barakuda.
U samome dnu uvale Rovenska dva su mola, a
dubina na glavi vanjskoga je oko 4 metra. Oba
mola naj eš e su popunjena barkama doma eg
stanovništva. Za one koje zanimaju stari
obi aji, u neposrednoj blizini istezališta mogu
razgledati kameni mlin zamljevenjemaslina.
Pri uplovljavanju u Rovensku moramo se
za uditi veli ini lukobrana, koji strši nekako
bez razloga daleko u more... Knjige govore da je
u Velom Lošinju 1799. godine, u malom škveru
u rovenskoj luci, izgra en prvi ve i brod, prvi na
otoku Lošinju, štoviše, prvi op enito na
kvarnerskim otocima. Sredinom devetnaestog
stolje a htjelo se izgraditi ve e brodogradilište u
Velom Lošinju, i to u uvali Rovenska. Stoga je
rovenska luka proširena izgradnjom velikog
lukobrana (1856. godine). Osnovano je i
brodogradilište, ali ve je 1857. izbila svjetska
pomorska kriza. Od zanosnih planova danas je
ostao samo lukobran. Zato je tako velik!
Druga velološinjska luka duboko je usje ena u
samo srce grada. Nauti ari mogu pristati uz
stotinjak metara dugu rivu u samom podno ju
velike barokne crkve. Na po etku rive (po etak
pri uplovljavanju) dubina je oko etiri metra, a
sve bli e gradu opada do 1,5metar.
Upozorenje: niti jedna od te dvije uvale nije
dobro zaklonište od bure.
Veli Lošinj ima dugu turisti ku tradiciju.
Godine 1866. nadvojvoda Karlo Stjepan podi e
poznati dvorac (Morska stra a), a 1892. Veli
Lošinj je proglašen klimatskim lje ilištem.
Vlasnik spomenutog dvorca postao je poznat po
mnoštvu svakojaka bilja zasa ena u parku
dvorca, a njegov primjer slijedili su i mnogi
kapetani, trude i se u Lošinj donijeti do tada još
u ovom kraju nepoznate biljke. Ne duljeæ i
odve o povijesti Velog Lošinja, jer to je briga
drugih vodi a, gladne upozoravamo na dobre
restauracija.
Mali Lošinj (premda od Velog ve i) udaljen je
samo nekoliko kilometara. Do njega se mo e
automobilom, autobusom ili plovilom.
Dvije milje sjevernije od Velog, u uvali Privlaka,
izgra en je pokretni most. Ljeti se otvara dva
puta na dan, pa treba provjeriti u koliko sati.
Najsigurnije je upitati Kapetaniju u Malom
Lošinju. U slu aju jake bure most se ne e
otvoriti, a razlog su opasni valovi što ometaju
plovidbu uzanim kanalom. Neposredno na
izlazu iz kanala (na strani Malog Lošinja)
nalazi se marina. Jasno, budu i da je nama cilj
ostati u Lošinjskom kanalu, samo emo gledati
kako se most zakre e i osloba a uzan prolaz za
brodove izme u dva otoka. Most se otvara u 9 i
18 sati.
Ako se most nije otvorio, oprez, jer puše bura.
Najbolje zaklonište je samomilju natrag prema
Velom Lošinju. To nije, duboka uvala
Baldarka. Njezin sjeverozapadni krak dobro je
zašti en od bure. Na ju nomkraju postoji i mali
mol, dubina je oko tri metra, ali teško da e biti
slobodnih mjesta. No odmoriti se mo emo i na
sidru.
Sada nam je cilj najju niji dio otoka Cresa,
plove i gotovo ravno na sjever, poprijeko
Lošinjskog kanala.
Cijela ju na strana Cresa nazubljena je s
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
æ
æ
è
æ
ð
æ
æ
æ
è
æ
æ
æ
ð
æ
æ
æ
æ
æ
ð
æ
æ
æ
ð
æ
æ
æ
æ
ð
ð
æ
æ
æ