Page 63 - Kvarner_galeb_HR_KB.indd

Basic HTML Version

Ulaz je u nju izme u lukobrana što štiti lu icu s
jugoisto ne strane, i kra ega gata sa sjevero-
zapadne strane. Na glavi lukobrana nalazi se
crveni svjetionik. Najbolje je pristati s unutraš-
nje strane lukobrana gdje su dubine od 3,5 me-
tra na glavi, do dva metra na njegovoj peti. Od
pete lukobrana do dobro vidljive dizalice isuviše
je plitko za pristajanje. Unutar luke nalaze se
još dva moli a postavljena na stupovima. Na
svakome od njih ima dovoljno dubine (od 2 do 3
m). Namjestima gdje se ti moli i dr e za kopno,
nalaze se priklju ci za struju i vodu. Zapadna je
strana luke plitka. I u Nerezinama, treba li to
uop e govoriti, ima dobrih restauracija.
Pristanemo li u Nerezinama, prilika je popeti se
na visoku Osor icu. Ne treba pomisliti kako e
vas mještani udno gledati (jer otkad to
nauti ari planinare?!), recimo samo da oni
svakog 27. srpnja slave blagdan sv. Ane, penju i
se put vrha Osor ice, to nije na misu u kapelu
sv. Nikole. Odgovorniji e skiperi iskoristiti
ovakvu priliku jer se s te visine mo e promotriti
gotovo cijeli Kvarnerski zaljev. Uz kartu i druga
pomagala kojima se slu imo u navigaciji,
dobro je ponekad i u stvarnosti pogledati kako
izgleda akvatorij kojimplovimo.
Sada, nakon Nerezina, više nas ništa ne dijeli od
uplovljavanja u Osorski kanal. Jasno, u svijetu
postoje mnogo slavniji kanali od ovoga pred
nama, poput Panamskog, Kielskog... ali Osorski
je od njih stariji, mnogo stariji.
Oko rta Lopar po inju oznake koje nam govore
kako treba ploviti kroz kanal. Naime, kako nam
i karta kazuje, cijeli je kanal vrlo plitak. Pet
crvenih oznaka u obliku valjka, koje su
pri vrš ene za betonska postolja, treba oploviti s
isto ne strane. Va no je znati da siguran smjer
ne vodi neposredno uz oznake, ve petnaestak
metara dalje od njih. Jasno, u moreuzima pri-
dr avamo se navika sli nih onima u kopnenom
prometu. Dr imo se svoje desne strane (i za
Engleze namoru vrijede ista pravila).
Osor. Ako smo cijelo ovo putovanje zapo eli u
mondenoj Opatiji što svojim izgledompokazuje
da je nastala tek negdje krajem devetnaestog
stolje a, pristojno je ovaj nauti ki vodi
Kvarnera završiti tisu ljetnimOsorom.
Pri a o Osoru po inje rije ima uobi ajenim za
svaku pri u: bilo je to davno, u ono doba kad su
otoci Cres i Lošinj bila jedan otok Apsirtides.
Prièa se da su u to doba okolnimmorima plovili
Liburni, iskusni pomorci i hrabri ratnici.
ð
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
æ
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
è
Osor