Basic HTML Version
povelika planinskog masiva kojemu je ime
Gorski kotar, te visoka planina U ka iji obronci
dose u do samoga mora. Nasuprot U ki,
gledaju i s njezina gotovo 1.500 metara visoka
vrha, preko samoga dna Kvarnerskog zaljeva,
prote e se po etak duga planinskog masiva
Velebita. Velebit je nedvojbeno glavni uzro nik
nadaleko poznatoga sjeveroisto nog vjetra
bure.
Bura je opisana umnogimknjigama, stru nim,
ali i onima što iskazuju divljenje ili strah pred
njezinom snagom. Bez obzira na to kako
nastaje, gdje se ra a, gdje umire, bura je, mogli
bismo re i, brza i površna. Spušta se strmim
obroncima planina i kao da nema vremena
zadr ati se na moru. Kao da ga eli što prije
preletjeti i nekamo nestati jer joj je na moru
dosadno. Hirovita je, puše na mahove, ne mari
odve za nauti are.
Jugo, za razliku od nje, dolazi iz dubine mora,
strpljivo je, danima se valja, nikuda mu se ne
uri, i premda naj eš e donosi kišu, nauti-
arima iskazuje poštovanje. Ne e zapuhati
olujnom snagom ve prvog dana, upozora-
vaju i sve koji plove, ako nisu dovoljno iskusni,
da se pred njegovim mo nim valovima na
vrijeme negdje sklone.
Jugo (dolaze i iz smjera jugoistoka) ulazi u
Kvarner velikim valovima što za olujnih
vremena sti u gotovo s Otranta. Najopasnije je u
Kvarneri u, gdje se nauti ari, pokušavaju i se
skloniti njegovu bijesu na otvorenom, nadaju
mirnijemu moru. Ali, tu ga zahvati nekakva
goropadnost, osje aju i valjda da e izgubiti
snagu odmah iza Plavnika.
Maestral (iz smjera sjeverozapada), najdra i
vjetar nauti ara, kao da nema dovoljno zaleta
pa ne zalazi do dna Kvarnerskog zaljeva.
Za razliku od maestrala, u dnu Kvarnerskog
zaljeva (Preluci) omiljen vjetar daskaša naziva
se tramontana, i teško se prisjetiti dana koji nije
razbu en svje inom što ga taj sjeverac donosi s
planina, dose u i sve do sjevernih obala Krka i
Cresa.
è è
è
æ
è
è
è
è
ð
æ
æ
è
è æ
è
æ
æ
æ
æ
æ
æ
è
æ
æ æ
æ
è
ð
æ