LOKVARSKO - DELNIČKI OKRUG

Ulaz u Lokvarsko-delnički okrug lako ćete prepoznati kad goli krš zamijene guste crnogorične šume. Tijekom 1950- ih godina dio stare Lujzijane našao se na dnu umjetnoga jezera (Lokvarsko jezero), a nova je trasa probijena iznad njega. Ovdje vrijedi pratiti trasu stare Lujzijane, od Jelenja preko Mrzle Vodice do Lokava, jer se ovako velika koncentracija kamenih rubnika (margilja), podzida i slivnika na Lujzijani nalazi još samo u Karlovačkom okrugu. Do izgradnje Lujzijane, naselja, osim Lokava i Delnica, gotovo nije niti bilo. General Vukasović trasirao je ovdje cestu kroz guste crnogorične šume i na taj je način potaknuta eksploatacija drva, izgradnja pilana, a stanovnici su se izvještili u obradi drveta.


“Na svoje” su došli i hajduci koji su u gustim šumama lokvarsko-delni
čkoga kraja našli sigurno utočiste. Često su se priče o hajdučkim napadima prepričavale u gostionicama, osobito kada bi navratio po-koji plahi putnik, tada bi hajduci postali omiljena tema.

Lokvarsko-delnički okrug obiluje mjestima koja valja posjetiti, zato planirajte  najmanje jedan, poželjno bi bilo i dva do tri dana.

NA LUJZIJANI

Kada prođete Gornje Jelenje, nailazite na oštar uspon i selo Lepenice, čiji su stanovnici dobro živjeli od četverenja - svoje su jake konje i volove iznajmljivali kirijašima teško natovarenih kola za dionicu od Mrzle Vodice do Gornjeg Jelenja. Gospoda i bogati trgovci u Lepenicama su najradije svraćali u Tijanovu gostionu i konačište. U Ravnom Podolju naići ćete na visinar Lujzinjske ceste i krasan vidik prema istoku.

Lokve su naročito oživjele s Lujzijanom. U Maloj vodi svakako obiđite predivan most svođen klesanim kamenom.

Poželite li pobliže saznati kako su Gorani živjeli stopljeni s prirodom, šumom i Lujzijanom, u Lokvama posjetite izložbu etnoloških predmeta i ne propustite posjetiti Muzej žaba.

U Delnicama je Društvo Lujzijane podiglo svoju treću glavnu mitnicu. U predjelu zvanom Grabanj graditelji Lujzijane imali su velikih muka premošćujući veliki jarak o čemu danas na tom mjestu svjedoči lijepi most. Nešto iznad Delnica na Velikom vodenjaku očuvan je visinar. U Delnicama obavezno posjetite gotovo tristo godina staru kuću Rački i Popovićev mlin. Želite li se ovdje zadržati koji sat dulje, preporučujemo šetnju kroz park šumu Japlenški vrh ili lagani uspon na Petehovac i planinsku visoravan Polane gdje su Delničani nekada imali svoje ljetne stočarske stanove.

DOĐITE BLIŽE
upoznajte nas bolje

Spilja Lokvarka
Otkriva vam podzemne tajne prostranih dvorana kroz koje vas vode stube i mostovi ponad spiljskih ponora. Spilju su Lokvarci uredili već početkom 20. stoljeća jer su ovamo dolazili brojni gosti u potrazi za zdravljem i svježim gorskim zrakom.

Lokvarsko jezero
Na svom dnu krije dio trase Lujzijane s Carevim mostom preko Mrzle Vodice, koji je potopljen 1950-ih godina radi izgradnje ovog umjetnog jezera. Miljokaz koji je bio potopljen u Homeru Lokvarci su spasili te se danas nalazi ispred osnovne škole u mjestu, kao i ukrasi s mosta u Maloj vodi. Prošećite ili se provezite biciklom obalama jezera. Odlučite li da je vrijeme za okrepu, uživajte u goranskim specijalitetima u jednom od restorana u okolici jezera.

NA LUJZIJANI

Golubinjak
Želite li se odmoriti u hladu guste smrekove šume, Golubinjak je vaše sljedeće odredište. Ovdje vas očekuju šetnice i vidikovci, a za avanturistički nastrojene Golubinja i Ledena spilja te divovska jela, ‘kraljica šume’, stara 200 godina. Potražite ostatke dobro utabanog frankopanskog karavanskog puta i posjetite park skulptura.

Vražji prolaz i Zeleni Vir
Kod Skrada, sedamdeset metara visok slap, tri kilometra dugačak uzak kanjon u čijem dnu huči planinski potok te Muževa spilja na kraju kanjona gdje se narod sklanjao od turskih napada, tri su dobra razloga za posjet ovoj atrakciji. Kroz Vražji prolaz, ponegdje jedva dva metra širok, vode vas staze, stube i mostići. Na ulazu je planinski dom s restoranom te uređen prostor za piknik.


Čabar
Danas se Čabranci hvale da žive u najzelenijem gradu Hrvatske, no prije 400 godina njihovi su preci živjeli u središtu crne metalurgije. U okolici Čabra tada se kopala željezna ruda, pa su u Čabru Zrinski podigli željezaru u kojoj je bilo zaposleno više od 200 radnika. Majstori u topljenju i preradi željeza dolazili su čak iz Češke, a tvornica je imala sedam zgrada, mlin, pilanu, zgradu za činovnike te stambene prostore za obitelj Zrinski. Iako je željezara zatvorena krajem 18. stojeća, kaštel Zrinskih još i danas dominira Čabrom, a u njemu su smješteni galerija Vilima Svečnjaka, etnološka i lovačka zbirka. U čabarskoj okolici prošećite do izvora rijeke Čabranke ili se radi kasnoantičkoga limesa - ostataka obrambenog zida Zapadnoga Rimskog Carstva - odvezite do Prezida koji je po njemu i dobio ime.

OSTANITE
koji dan dulje i krenite sjeverno od Lujzijane

Nacionalni park Risnjak i izvor Kupe Zateći ćete se kako duboko udišete čisti planinski zrak i polako se prepuštate ljepoti, zvucima i mirisima netaknute prirode. Upoznajte život prirode i ljudi na poučnoj stazi Leska (ulaz Crni Lug) ili se uputite na vrh Risnjaka, jednog od najljepših planinskih vrhova Hrvatske. Kod sela Razloge spustite se do izvora Kupe gdje iz podzemnoga izvora neumorno teče kristalno čista hladna voda.

Brod na Kupi
U davna vremena ovdje je brod prevozio ljude i teret, pa je tako mjesto i dobilo ime. Brodom dominira zrinski kaštel iz 15. stoljeća, no sve do izgradnje Lujzijane, na kojoj su radili i lokalni žitelji i preko koje su izvozili svoje proizvode u Primorje, ovdje se teško živjelo.
Zastanete li u Velikoj i Maloj Lešnici, na cesti između Delnica i Broda, vidjet ćete kako su ljudi stanovali i organizirali svoje gospodarstvo.


Brod Moravice
Krajem 18. stoljeća u cijeloj su se Europi gradili riječni plovni putovi. Ovoj se ‘modi’ pridružila i carica Marija Terezija sa željom da njeno carstvo ne zaostane u prometnom napretku. Namisao je bila da se napravi plovni put od Karlovca do Broda na Kupi, a od tuda cesta do Rijeke. Radovi na plovnom putu počeli su kod Broda na Kupi 1801. godine.
Nakon što je Društvo potrošilo pola milijuna forinta za deset kilometara plovnoga puta s neizvjesnim ishodom, konzultirali su Filipa Vukasovića, tada već proslavljenoga graditelja, koji je savjetovao da se radovi obustave te da se, umjesto toga, izgradi moderna planinska cestovna prometnica.


OSTANITE
koji dan dulje i krenite južno od Lujzijane

Ima li među vama onih znatiželjna duha, neka potraže tragove ovog utopističkog poduhvata kod sela Doluš, u zaselku Binički - kanal je dugačak stotinjak, a širok oko 3 metra, učvršćen suhozidom čiji su kameni blokovi teški i do jedne tone. Nizvodno od Doluša još je jedan kanal, dugačak oko 500 m, a iskopanim kamenom obloženo je 800 m obale.
Krenete li put Doluša, svakako navratite u okolna sela Delače, Maklen, Moravička Sela, Kuti, Colnare, ona su očuvala autentičnu goransku seosku arhitekturu i stoga su pravi mali muzeji na otvorenom, a jedna od srednjovjekovnih seoskih goranskih kuća  obnovljena je i otvorena za posjetitelje u selu.

Fužine
Ovo je jedno od starih goranskih naselja gdje se, sudeći po imenu koje dolazi od talijanske riječi Fucina (tal. - kovačnica), nekad kopala i talila željezna ruda. Fužine su prosperirale izgradnjom Karoline, a poslije Lujzijane, s kojom su bile povezane posebnim odvojkom. Žitelji Fužina vrlo su brzo shvatili da bi od putnika i onih što dolaze zbog zdravlja mjesto moglo prosperirati. I doista je to danas jedno od turistički najorganiziranijih mjesta goranskoga kraja. Uživajte na obalama jezera Bajer, posjetite spilju Vrelo, kušajte izvorna goranska jela u nekim od lokalnih restorana. Onima koji žele saznati kako se u ovim krajevima živjelo tijekom prohujalih stoljeća predlažemo vožnju do Liča i posjet zavičajnoj zbirci kao i Svetištu Majke Božje Snježne koja se, prema legendi, u strašnoj oluji 1733. ukazala seljacima i spasila ih od nevremena.

Mrkopalj
Ovo lijepo, rašireno goransko naselje razvilo se krajem 18. stoljeća, s Karolinom. S čak sedam tisuća stanovnika, župnom crkvom i školom bilo je to najveće naselje Gorskoga kotara. U njemu su se našli stanovnici iz Primorja, Kranjske, pa čak i Češke.
Nanese li vas put u Mrkopalj, posjetite i Brestovu Dragu gdje je Matija Weiss, graditelj Karoline, odlučio sagraditi velik vijadukt. Ovaj dugačak i strmi most postavljen je na 13 zidanih fajera (prema njemačkom Pfeiler - stup ili upornjak) piramidalnog obličja, koji su nosili drvenu konstrukciju. No jednom se (ne)prilikom sa zaleđenog mosta u provaliju survala diližansa pri čemu su smrtno stradali svi njezini putnici. Nedugo nakon tog nemilog događaja graditelj Weiss počinio je samoubojstvo. U blizini Mrkoplja nalazi se Begovo Razdolje - najviše selo u Hrvatskoj, smješteno na 1.078 m n/m.

Begovo Razdolje je ishodište za pohode na Bjelolasicu, jednu od naših najljepših planina i poznato skijalište. U okolici Mrkoplja, na Matić-poljani, na cesti prema Jasenku, nalazi se 26 monolitnih vapnenačkih stijena visokih oko dva metra. One su spomenik partizanima koji su se 1944. godine tijekom marša, smrznuli u zimskoj oluji.



Ravna Gora
Ravna Gora, dugačko naselje koje se protegnulo uz Karolinu, odiše šarmom prohujalih vremena kada su cestom brujala narječja Primoraca, Čeha i Slovenaca, a narod se slijevao sa svih strana na ravnogorske sajmove. Vjerujete li legendama, svakako pohodite Božji studenac na Javorovoj kosi jer njegova voda, kaže predaja, liječi sve one koji imaju problema s očima. Na gospodarstvu obitelji Juretić u obližnjoj Leskovoj Dragi vrijeme je stalo prije sto i više godina. Tamošnju staru pilanu i mlin na vodeni pogon svakako treba posjetiti.