KORISNE INFORMACIJE

OPĆE ČINJENICE

Kultura, povijest i nastanak turizma
Zbog zaštićenog i privlačnog geografskog položaja Kvarnerski zaljev je od pamtivijeka bio interesantan cilj raznih osvajača. Već 1200 p. K. ilirsko pleme Liburni naselilo se na obale Kvarnera gdje su trgovali jantarom. Do danas su očuvani ostaci zidina njihovih utvrda. Nakon njih dolaze Grci, Rimljani, Istočni Goti, Slaveni, Franci, Bizantinci, Mađari, Venecijanci i Austrijanci. Svi oni su ostavili neizbrisive tragove svojih civilizacija. Danas se u regiji Kvarnera nalazi 276 zaštićenih kulturnih spomenika od toga 177 povijesnih jedinica i 161 povijesna zgrada. Zainteresirani s tih spomenika i umjetničkih djela čitaju povijest ove regije kao iz knjige.

Razvoj turizma

1844.Riječki patricij Iginio Scarpa podizanjem ljetnikovca «Villa Angiollina» u Opatiji postavio je kamen temeljac za razvoj turizma u regiji. U to doba je Opatija bila malo ribarsko selo naseljeno oko benediktinskog samostana odnosno crkve Sv. Jakova.

1878. Obitelj Merzljak izgradila je prvo drveno kupalište u Novom Vinodolskom

1884. Otvaranjem hotela Kvarner/Quarnero u Opatiji počeo je s radom prvi moderni hotel

1885. Prvi turisti Austrijanac Dr. Conrad Clar i njegov bolesni sin posjećujuMali Lošinj na otoku Lošinju, gdje je ponovno ozdravio

1889. 04. ožujka Car Franz Josef proglašava Opatiju lječilištem.

Geo-prometni položaj

Kvarner se nalazi na izuzetnom geoprometnom položaju s obzirom da je najbliži izlaz na toplo more za veliki dio srednje Europe. Na ovom mjestu središnja Europa prelazi u sredozemni prostor, a brdsko područje sa svojim utvrdama, kaštelima i baroknim crkvama prelazi u mediteranski krajolik s elitnim primorskim mjestima, lukama, plažama, otocima i kamenim kućama.

Kvarner:

• Opatijska rivijera: Opatija, Lovran, Mošćenička Draga, Medveja, Ičići, Ika, Matulji iVolosko
• Hrvatsko primorje: Crikvenička rivijera (Crikvenica, Selce, Jadranovo, Dramalj) i
  Vinodolska rivijera (Novi Vinodolski, Povile, Klenovica, Drivenik, Grižane, Bribir, Tribalj)
• Otok Krk: Krk, Omišalj, Njivice, Malinska, Punat, Stara Baška, Baška, Vrbnik, Dobrinj,Šilo, Klimno
• Otok Cres: Cres, Osor, Punta Križa, Valun, Lubenice, Beli, Martinšćica
• Otok Mali Lošinj: Mali Lošinj, Veli Lošinj, Nerezine
• Otok Rab: Rab, Kampor, Supetarska Draga, Barbat, Banjol
• Gorski kotar: Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko, Mrkopalj,Brod Moravice
• Grad Rijeka i okolica: Rijeka, Kastav, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Hreljin, Čavle,Jelenje

Promet

Izvanredan geografski položaj i prometne veze čitave destinacije temelj su udobne povezanosti s cestovnom, željezničkom i avio prometnom mrežom srednje Europe te morem.

• redovite i brze trajektne veze s kopna na otoke:
  - iz Brestove na otoke Cres i Lošinj,
  - iz Jablanca na otok Rab;
  - međuotočne veze Valbiska (Krk) na Merag (Cres),
  - te linija Valbiska (Krk) za Lopar na otoku Rabu kao i
  
• preko mosta s obale na otok Krk
  
• Redovite zračne linije, nisko tarifni prijevoznici (low cost carrieri) i charteri
  ZRAČNE LUKE NA KVARNERU: Rijeka na otoku Krku (međunarodna), Mali Lošinj (sportska), Grobnik (sportska)

OSTALE NAJBLIŽE ZRAČNE LUKE: Zagreb, Ljubljana, Pula, Trst, Venecija

Željeznički promet počiva na dvjema željezničkim prugama međunarodnog karaktera u pravcu Ljubljane i Zagreba s tim da je željeznička pruga Zagreb - Rijeka sastavnica međunarodnog prometnog koridora Budimpešta - Zagreb -Rijeka.

Autocesta Rijeka - Zagreb dio je europskog pravca E65 i dio paneuropskog prometnog koridora Vb, te je, izuzetno važna za razvoj turizma i gospodarstva i, s obzirom na promet, najisplativija hrvatska autocesta. Završetkom izgradnje punog profila na dionicama autoceste A6 Rijeka-Zagreb, posljednje dionice autoceste A4 Zagreb-Goričan i autoceste M7 Budimpešta-Letenye, završena je izgradnja autoceste Rijeka-Zagreb-Budimpešta na paneuropskom prometnom koridoru Vb u dužini od 496,2 kilometra. Od toga je u Mađarskoj 232,5 kilometara, a u Hrvatskoj 263,7 kilometara. Trajanje putovanja smanjeno je na oko 5 sati.
Također, za promet je otvorena dionica riječke obilaznice čvor Škurinje - čvor Diračje u punom profilu, ukupne duljine 5,2 kilometra, uključujući novoizgrađeni čvor Rujevica, te koncem 2009. godine otvorena dionica posljednjih četiri i pol kilometra riječke obilaznice u punom profilu.

Klima

Zahvaljujući svojoj lokaciji, odnosno miješanju sredozemne i planinsko-kotlinske klime, Kvarner se svrstava u klimatski najblaže područje Jadrana s izvanrednom i dokazano blagotvornom klimom.

Zanimljivosti:

Vjetrovi
Bura: Suhi, hladan vjetar, obično sjeverno-istočnog smjera. Uglavnom donosi hladno vrijeme.
Jugo : Vlažan, topli vjetar s jugoistoka. Donosi kišu.
Maestral: Tipični dnevni vjetar koji puše sa zapada ili sjeverozapada, donosi lijepo, vedro vrijeme i čini ljetne vrućine podnošljivima.

Kvaliteta mora je bolja nego u drugim dijelovima Jadrana (slaba naseljenost uz jedva prisutnu industriju), te su mnoge plaže dobile plavu zastavu - simbol za čistoću, kvalitetu usluga i ekološki očuvanu okolinu.

Ekologija, flora & fauna - područje od izvanredno velike biološke različitosti

Kvarner obuhvaća u malom ono što priroda Hrvatske znači u Europi - na najmanjem prostoru nalazimo različite biljne i životinjske vrste: flora Kvarnera broji više od 2700 vrsta (najpoznatije i po aromatskom učinku najvažnije su kadulja i ružmarin, bosiljak, lovor, mirta, menta, palme, agave i maruni, smokve, masline, šumski plodovi...), te time spada u floristički najbogatije dijelove Hrvatske, a na ovom području se gnijezdi većina od 114 vrsta ptica, koje se smatraju ugroženima na europskoj razini (suri orlovi, sivi sokolovi, bjeloglavi supovi, prugasti orlovi, orlovi zmijari, tetrijebovi, sove, šljuke...) Otok Krk najbogatiji je biljnim vrstama, kojih ima oko 1500, dok su Cres i Rab, uz Krk, razmjerno svojoj veličini najbogatiji otoci Mediterana po broju i vrsti sisavaca. Šume Gorskog kotara dom su risovima, medvjedima, vukovima, divokozama, muflonima, a riječni brzaci obiluju dokazano najvećim pastrvama na svijetu. Dolina rijeke Kupe poznata je i kao “dolina leptira”. Od kadulje na obali mora do borova na planinskim vrhovima, samo je nekoliko koraka !

O očuvanosti prirodne baštine, danas najvažnijeg turističkog resursa, zorno nam govore i sljedeće činjenice: Kvarner se ponosi ekološkom čistoćom i dobrom, pitkom vodom koju gosti mogu slobodno piti iz slavina. Među najznačajnije rezultate ekoloških akcija i edukacije svakako spadaju priznanja međunarodnih ekoloških i obrazovnih organizacija, pa tako na području Kvarnera u 2009. godini, prema ocjeni Europskog ocjenjivačkog suda Europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEEE), imamo 38 «Plavih zastava» za plaže (35) i marine (3).

Ukratko

• Kvarner - jedno je od florom najbogatijih dijelova Hrvatske s više od 2700 raznih vrsta biljaka
• Kvarner - stanište mnogih u Europi ugroženih vrsta ptica
• Na području Cresa i Lošinja živi oko 140 delfina
• Otoci Krk, Rab, Lošinj i Cres razmjerno svojoj veličini najbogatiji su otociMediterana po roju i vrsti sisavaca i svih velikih europskih grabežljivaca.
• U Gorskom kotaru živi 499 vrsta leptira

Potražite tematsku brošuru «Zaštićena prirodna baština»