CRIKVENIČKA MARIJINA CRKVA

Ja uprav ne znam, što ta riječ mi nosi,
Ali ona dušu sve mi slađe njija;
I koljeno je prignulo se moje,
I uzdisaj je moj "Ave Maria!"
Vladimir Nazor

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Na ušću potoka Dubračine u more, na mjestu stare crkvice (XIV. st.) po kojoj Crikvenica nasljeduje ime (crikva), ban Nikola Frankopan obnavlja (1412.) i proširuje crkveno zdanje u gotičkom stilu (sačuvan svod u svetištu) te podiže samostan koji su nastanili redovnici pavlini, "bijeli fratri". U kasnijem razdoblju (XVII. st.) crkva je prožeta baroknim stilom. U samostanskom kompleksu, danas pretvorenom u hotel Kaštel (1987.), ističe se ugaona valjkasta kula (kaštel) i zatvoreno dvorište s vodospremom te masivni zvonik prislonjen uz crkvu.
Glavni barokni oltar (XVIII. st.) s kipovima, dva bočna oltara (sv. Jelene Križarice i sv. Nikole) i propovjedaonica djela su pavlinskih kipara i drvorezbara. Njihova su imena zapisana na poleđini svetohraništa. Posebice se ističe rad Pavla Riedla na glavnom oltaru, koji podsjeća "na veliku pokaznicu".
Ponad svetohraništa, ispod kupolastog baldahina, vrijedna je ikona Bogorodice s Djetetom (XV. st). Zastati treba i pred drvenim kipovima sv. Antuna i sv. Pavla Pustinjaka. (XVII. st.). Još je jedna za crikveničku baštinu vrijedna slika pohranjena u crkvi - ona posvećena sv. Šimunu, a spašena iz požara (1776.) koji je uništio istoimenu župnu crkvu na obližnjem brijegu Kotor.

Informacije

Turistička zajednica Grada Crikvenice
tel. 051/241 051
www.tzg-crikvenice.hr
tz-grada-crikvenice@ri.htnet.hr

Župni ured Crikvenice
tel. 051/243 136

Hodočašća: za blagdan Velike Gospe (15. kolovoza)

Smještaj: hoteli, privatni smještaj, kampovi