SAMOSTANI SV. MARIJE

Franjevački samostan Košljun
Na otoku Krku, u Puntarskoj dragi, samo 190 metara od Punta, smjestio se otočić Košljun (0,06 km2) sa znamenitim samostanom.
Arheološki nalazi, kameni kapiteli (VIII. st.), ostaci benediktinske opatije s crkvom sv. Bernardina te temeljima trobrodne crkve (XI./XII. st.) u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije svjedoče o davnim civilizacijskim tragovima. Legende pomiču povijesnu pripovijest u još ranija razdoblja.
Novu stranicu pripovijesti snažno su bilježili Frankopani, posebice Ivan i kći mu Katarina (XV. st.) prilozima i darovnicama te ustupanjem prostora braći franjevcima, koji s brigom i pažnjom čuvaju i nadograđuju samostan sve do današnjih vremena.
Košljun je privlačno turističko odredište, ali isto tako i nadasve ugodno duhovno i vjersko središte. Prostor je to vrijednih prirodnih (kategorija park-šume), kulturnih i duhovnih sadržaja koji namjernika nadahnjuju “mirom i dobrom” već na samom pristaništu i obogaćuju svaki njegov korak tijekom šetnje na otočiću.
Košljun otkriva arheološke, prirodoslovne, numizmatičke, etnografske zbirke (proglašene spomenikom kulture!). Tu je vrijedna, najveća i najstarija biblioteka otoka Krka (više od 30.000 svezaka, vrijedne isprave na pergameni, inkunabule, glagoljski natpisi, rijetki atlasi, Ptolomejev i Strabanov, XVI. st., značajna zbirka notnoga materijala, XI. -XIII. st., Košljunski madrigali).
U crkvi sv. Bernardina izložbeni je prostor (hebrejska Biblija, XI. st., misali i brevijari, XVI. st., drvene reljefne skulpture iznimne vrijednosti (XVI. st.), raspela iz XII. st. i sv. Jerusolim iz XVI. st.), a na putu od obale do klaustra u kapeli Porođenja vrijedni su fragmenti jaslica (XVI. st.). Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije (XVI. st.) još je jedna košljunska riznica vrijednosti i osobitih ekspresija.
Na glavnom oltaru poliptih je sa slikom Majke Božje u Nebeskoj Slavi okružen anđelima i praćen franjevačkim svecima (rad D. de Santa Crocea, XVI. st), velika kompozicija Posljednji sud (rad F. Ughettia, XVII. st.) te još šest vrijednih pomoćnih oltara. Likovno ostvarenje Križnoga puta iznimno je djelo Ive Dulčića (XX. st.).
Posebnost predstavljaju kapelice u košljunskoj šumi, sv. Križa (Jerusolim, XVI. st.),
sv. Franje (XVII. st.) i lurdska spilja (XX. st.) na mjestu stare kapele sv. Ane.
Košljun u svojoj baštini bilježi i postojanje prve hrvatske gimnazije (1894.) na području Istre i kvarnerskih otoka kao i priču o Košljunskoj posujilnici (XVII. - XIX. st.), novčarskom zavodu za siromašne vjernike.

Informacije

Turistička zajednica Općine Punat
tel. 051/854 970
www.tzpunat.hr
tz-punat@ri.htnet.hr

Franjevački samostan
tel. 051/854 017

Hodočašća:
- na blagdan sv. Ante Padovanskoga (13. lipnja)
- na Badnju večer, na polnoćku (24. prosinca)

Samostan otvoren:
od Uskrsa do 1. studenoga od 9.30 do 18 sati
u zimskim mjesecima potrebna prethodna najava

Prilaz:
Prijevoz brodicama s puntarske obale

Smještaj:
hoteli, privatni smještaj i kampovi u Puntu

Publikacija o samostanu: rad autora Petra Strčića



Za jedan lipi cvit nastavil san sebe,
na jedan svitli skok potaknul sam sebe,
va jedan cvitni san pritajil san sebe,
sebe san podilil, da počastim tebe.
Nikola Bonifačić Rožin

Franjevački samostan Glavotok
Na najzapadnijem dijelu otoka Krka (Šotovento) u smjeru Valbiske nalazi se crkva (XVI. st.) i samostan franjevaca trećoredaca (glagoljaša) sagrađen (XV. st.) na starom frankopanskom ljetnikovcu s kapelom (XIV. st.). Ovdje su kratko boravili pavlini (oko 1479.), a potom više od 550 godina u njemu djeluju franjevci. U crkvi treba pogledati mramorni oltar sa slikom Blažene Djevice Marije s Djetetom Isusom (rad M. da Verone, XVI. st.) a potom i staro groblje uz crkvu te poseban rezervat - šumu crnike. U samostanu su pohranjene slike, liturgijski predmeti, glagoljski natpisi.
Glavna svečanost je na blagdan Bezgrešnog začeća (8. prosinca) te na Gospu od Anđela, Procijunkulu (2. kolovoza) i Veliku Gospu (15. kolovoza). Crkva je otvorena od 10 do 12 i od 15 do 17 sati.
info. tel. 051/ 862 102

Franjevački samostan sv. Marije Magdalene u Portu na Dubašnici
Samostanska crkva franjevaca trećoredaca ističe na glavnom oltaru poliptih sv. Marije Magdalene s drugim svecima (rad G. i F. Santa Crocea, XVI. st), bočni oltar sv. Nikole i sv. Roka (XVIII. st) te drveno gotičko raspelo. Posebnost predstavlja i veliki “toš”, mlin i tijesak za preradu maslina, etno zbirka i muzej s vrijednim izlošcima (glinena ilirska vaza, ladva - čamac izdubljen iz jednog komada drva) kao i lapidarij s preslicima najstarijih hrvatskih glagoljskih natpisa. Svečano je na blagdan Marije Magdalene (22. srpnja).
info. tel. 051/ 867 048, 859 207

Franjevački samostan Krk
Franjevci se u Krku spominju prvi put godine 1277. Franjevačka jednobrodna
crkva (XIII. st) sagrađena je uz Gornja vrata Grada Krka, a ističe drvenu propovjedaonicu s intarzijama i sliku Madone sa svecima (rad B. Lucinija)
info. tel. 051/ 221 240, 221 414