SAMOSTANI SV. MARIJE
Franjevački
samostan Košljun
Na otoku Krku, u Puntarskoj dragi, samo 190 metara od Punta,
smjestio se otočić Košljun (0,06 km2) sa znamenitim samostanom.
Arheološki nalazi, kameni kapiteli (VIII. st.), ostaci benediktinske
opatije s crkvom sv. Bernardina te temeljima trobrodne crkve
(XI./XII. st.) u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije svjedoče o
davnim civilizacijskim tragovima. Legende pomiču povijesnu
pripovijest u još ranija razdoblja.
Novu stranicu pripovijesti snažno su bilježili Frankopani, posebice
Ivan i kći mu Katarina (XV. st.) prilozima i darovnicama te
ustupanjem prostora braći franjevcima, koji s brigom i pažnjom
čuvaju i nadograđuju samostan sve do današnjih vremena.
Košljun je privlačno turističko odredište, ali isto tako i nadasve
ugodno duhovno i vjersko središte. Prostor je to vrijednih prirodnih
(kategorija park-šume), kulturnih i duhovnih sadržaja koji
namjernika nadahnjuju “mirom i dobrom” već na samom pristaništu i
obogaćuju svaki njegov korak tijekom šetnje na otočiću.
Košljun otkriva arheološke, prirodoslovne, numizmatičke, etnografske
zbirke (proglašene spomenikom kulture!). Tu je vrijedna, najveća i
najstarija biblioteka otoka Krka (više od 30.000 svezaka, vrijedne
isprave na pergameni, inkunabule, glagoljski natpisi, rijetki
atlasi, Ptolomejev i Strabanov, XVI. st., značajna zbirka notnoga
materijala, XI. -XIII. st., Košljunski madrigali).
U crkvi sv. Bernardina izložbeni je prostor (hebrejska Biblija, XI.
st., misali i brevijari, XVI. st., drvene reljefne skulpture iznimne
vrijednosti (XVI. st.), raspela iz XII. st. i sv. Jerusolim iz XVI.
st.), a na putu od obale do klaustra u kapeli Porođenja vrijedni su
fragmenti jaslica (XVI. st.). Crkva Navještenja Blažene Djevice
Marije (XVI. st.) još je jedna košljunska riznica vrijednosti i
osobitih ekspresija.
Na glavnom oltaru poliptih je sa slikom Majke Božje u Nebeskoj Slavi
okružen anđelima i praćen franjevačkim svecima (rad D. de Santa
Crocea, XVI. st), velika kompozicija Posljednji sud (rad F.
Ughettia, XVII. st.) te još šest vrijednih pomoćnih oltara. Likovno
ostvarenje Križnoga puta iznimno je djelo Ive Dulčića (XX. st.).
Posebnost predstavljaju kapelice u košljunskoj šumi, sv. Križa
(Jerusolim, XVI. st.),
sv. Franje (XVII. st.) i lurdska spilja (XX. st.) na mjestu stare
kapele sv. Ane.
Košljun u svojoj baštini bilježi i postojanje prve hrvatske
gimnazije (1894.) na području Istre i kvarnerskih otoka kao i priču
o Košljunskoj posujilnici (XVII. - XIX. st.), novčarskom zavodu za
siromašne vjernike.
Informacije
Turistička zajednica Općine Punat
tel. 051/854 970
www.tzpunat.hr
tz-punat@ri.htnet.hr
Franjevački samostan
tel. 051/854 017
Hodočašća:
- na blagdan sv. Ante Padovanskoga (13. lipnja)
- na Badnju večer, na polnoćku (24. prosinca)
Samostan otvoren:
od Uskrsa do 1. studenoga od 9.30 do 18 sati
u zimskim mjesecima potrebna prethodna najava
Prilaz:
Prijevoz brodicama s puntarske obale
Smještaj:
hoteli, privatni smještaj i kampovi u Puntu
Publikacija o samostanu: rad autora
Petra Strčića
Za jedan lipi cvit nastavil san sebe,
na jedan svitli skok potaknul sam sebe,
va jedan cvitni san pritajil san sebe,
sebe san podilil, da počastim tebe.
Nikola Bonifačić Rožin
Franjevački samostan Glavotok
Na najzapadnijem dijelu otoka Krka (Šotovento) u smjeru Valbiske
nalazi se crkva (XVI. st.) i samostan franjevaca trećoredaca
(glagoljaša) sagrađen (XV. st.) na starom frankopanskom ljetnikovcu
s kapelom (XIV. st.). Ovdje su kratko boravili pavlini (oko 1479.),
a potom više od 550 godina u njemu djeluju franjevci. U crkvi treba
pogledati mramorni oltar sa slikom Blažene Djevice Marije s Djetetom
Isusom (rad M. da Verone, XVI. st.) a potom i staro groblje uz crkvu
te poseban rezervat - šumu crnike. U samostanu su pohranjene slike,
liturgijski predmeti, glagoljski natpisi.
Glavna svečanost je na blagdan Bezgrešnog začeća (8. prosinca) te na
Gospu od Anđela, Procijunkulu (2. kolovoza) i Veliku Gospu (15.
kolovoza). Crkva je otvorena od 10 do 12 i od 15 do 17 sati.
info. tel. 051/ 862 102
Franjevački
samostan sv. Marije Magdalene u Portu na Dubašnici
Samostanska crkva franjevaca trećoredaca ističe na glavnom oltaru
poliptih sv. Marije Magdalene s drugim svecima (rad G. i F. Santa
Crocea, XVI. st), bočni oltar sv. Nikole i sv. Roka (XVIII. st) te
drveno gotičko raspelo. Posebnost predstavlja i veliki “toš”, mlin i
tijesak za preradu maslina, etno zbirka i muzej s vrijednim
izlošcima (glinena ilirska vaza, ladva - čamac izdubljen iz jednog
komada drva) kao i lapidarij s preslicima najstarijih hrvatskih
glagoljskih natpisa. Svečano je na blagdan Marije Magdalene (22.
srpnja).
info. tel. 051/ 867 048, 859 207
Franjevački samostan Krk
Franjevci se u Krku spominju prvi put godine 1277. Franjevačka
jednobrodna
crkva (XIII. st) sagrađena je uz Gornja vrata Grada Krka, a ističe
drvenu propovjedaonicu s intarzijama i sliku Madone sa svecima (rad
B. Lucinija)
info. tel. 051/ 221 240, 221 414