STAROHRVATSKI ZNAMENI
O Gospoje sveta Marije, primi duše
bratije i sestar(a) naših i moli svojega
milostivoga sina, da bi njim prostil grihi.
Iz Pojubice, Pisme na čast Majke Božje
Crkva
sv. Lucije, Jurandvor
Benediktinci (glagoljaši) sagradili su na ostacima rimske vile novu
crkvu i opatiju sv. Lucije (na prijelazu XI. u XII. st.). Danas je
to jedno od najznamenitijih hrvatskih sakralnih zdanja zbog
jedinstvenog nalaza (1851.) Bašćanske ploče (druga polovina XI.
st.), "krsnoga lista Hrvata", jednog od najstarijih (uz Plominski
natpis, Krčki natpis, Valunsku ploču) pisanih u kamenu klesanih
spomenika hrvatskoga jezika. Bašćanska ploča, kojom "počinje
hrvatska književnost", pisana je pismom prelaznoga tipa iz oble u
uglatu glagoljicu, a govori o darovanju posjeda kralja Zvonimira,
"kralj hrvatskij", crkvi sv. Lucije i o podizanju te crkve. Ona
sadrži prvi zapis hrvatskoga nacionalnog imena na hrvatskom jeziku.
Preslik ploče ugrađen je na istome mjestu gdje se nalazila
originalna ploča, u kamenu pregradu - septum - koja je odvajala
svećenike u svetištu od vjernika. Original se danas čuva u atriju
glavne zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Na pročelju crkve dograđen je (u romanici) masivni zvonik pravokutne
osnove (zvono potječe iz XIV. st.) na kojemu je s lijeve strane
uklesan hrvatski grb. Uz južni zid broda crkve dograđena je (XV.
st.) kapela Gospe od Ruzarija, Gospe od Luzara.
Uz crkvu nalazi se i arheološki park koji je nedavno (2000.) potpuno
obnovljen.
Osobita svečanost ovdje je na blagdan Blažene Djevice Marije od
Krunice, Ruzarija (7. listopada, blagoslov cvijeća) i na blagdan sv.
Lucije (13. prosinca). Na dan sv. Lucije poseban je običaj da se
poslije mise sa zvonika vjernicima bacaju (hitaju) hljepčići
(hljibcići).
info.tel. 051/860 184, 856 817, 856 953
www.tz-baska.hr,
tz-baska@ri.tel.hr
Crkva je otvorena od 1. travnja do 15. listopada od 10 do 14 sati i od 16 do 19 sati, a u srpnju i kolovozu od 9 do 13 i od 16 do 20 sati. U zimskim mjesecima prema najavi. Organizirano vođenje.
Crkva sv. Krševana, Milohnići, župa
Linardići
Na zapadnoj strani otoka Krka, iznad uvale Čavlena, u nenastanjenom
i dijelom zašumljenom i pustom, nekad poljodjelskom prostoru, crkva
je sv. Krševana (oko 1100. godine), "malena kao igračka, a
monumentalna kao katedrala". Gotovo da se i ne može iskazati dojam
koji izaziva ne samo prvi, već i svi ostali susreti s ovim kamenim
trolisnim (trikonhos) zdanjem punim sklada i nadsvođenih apsida. Do
crkve se stiže stazom od sela Milohnići ili stazom (oko 4 km) s
polazišem u neposrednoj blizini samostana Glavotok.
info. tel. 051/862 032, 221 414
Crkva sv. Dunata, Punat
Na
dnu Puntarske drage, na odvojku ceste za Kornić i Punat, uzdiže se
malena, ali monumentalna trolisna crkva sv. Dunata (IX.st.).
Monumentalnost
posebno naglašava poveća kupola. Tijekom niza stoljeća pretrpjela je
brojne nedaće, oštećenja i razaranja, a sredinom prošloga stoljeća
je restaurirana. Prvi arhivski podaci o njoj sežu tek u XVI. st.
Unutrašnjost crkve i danas dojmi svojom posebnošću i atmosferom, a
pretpostavlja se da su dojam nekad naglašavali mozaici i freske.
Danas ih nema ni u tragovima.
info. tel. 051/854 148, 854 970
Crkva
sv. Vida, Dobrinj
U selu Sv. Vid , u župi dobrinjskoj, treba skrenuti poljskim
putem prema maloj istoimenoj crkvi s impozantnim zvonikom. Izgledom
sliči onoj sv. Lucije u Jurandvoru, a pripadaju i istom razdoblju.
Zahvaljujući darovnici "slavnoga Dragoslava", crkva sv. Vida svoju
povijest ističe i punim datumom (1. siječnja 1100. godine).
Plemenitaš Dragoslav daruje crkvu i velik zemljišni posjed krčkom
biskupu, a ovaj, prema tadašnjem pravu, ušavši u posjed darovane
nekretnine, predaje je sa svim posjedima, s pravima i dužnostima,
Dragoslavu i njego-vim nasljednicima. Na livadi okruženoj suho-zidom
ističe se zvonik na pročelju crkve kroz koji se i ulazi u prostor.
Zvonik je imao i zadaću promatračnice i mjesta za signalizaciju. U
tijeku godine najsvečanije je na dan sv. Vida (15. lipnja)
info. tel. 051/ 848 118, 852 107