STAROHRVATSKI ZNAMENI

O Gospoje sveta Marije, primi duše
bratije i sestar(a) naših i moli svojega
milostivoga sina, da bi njim prostil grihi.
Iz Pojubice, Pisme na čast Majke Božje

Crkva sv. Lucije, Jurandvor
Benediktinci (glagoljaši) sagradili su na ostacima rimske vile novu crkvu i opatiju sv. Lucije (na prijelazu XI. u XII. st.). Danas je to jedno od najznamenitijih hrvatskih sakralnih zdanja zbog jedinstvenog nalaza (1851.) Bašćanske ploče (druga polovina XI. st.), "krsnoga lista Hrvata", jednog od najstarijih (uz Plominski natpis, Krčki natpis, Valunsku ploču) pisanih u kamenu klesanih spomenika hrvatskoga jezika. Bašćanska ploča, kojom "počinje hrvatska književnost", pisana je pismom prelaznoga tipa iz oble u uglatu glagoljicu, a govori o darovanju posjeda kralja Zvonimira, "kralj hrvatskij", crkvi sv. Lucije i o podizanju te crkve. Ona sadrži prvi zapis hrvatskoga nacionalnog imena na hrvatskom jeziku. Preslik ploče ugrađen je na istome mjestu gdje se nalazila originalna ploča, u kamenu pregradu - septum - koja je odvajala svećenike u svetištu od vjernika. Original se danas čuva u atriju glavne zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Na pročelju crkve dograđen je (u romanici) masivni zvonik pravokutne osnove (zvono potječe iz XIV. st.) na kojemu je s lijeve strane uklesan hrvatski grb. Uz južni zid broda crkve dograđena je (XV. st.) kapela Gospe od Ruzarija, Gospe od Luzara.
Uz crkvu nalazi se i arheološki park koji je nedavno (2000.) potpuno obnovljen.
Osobita svečanost ovdje je na blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice, Ruzarija (7. listopada, blagoslov cvijeća) i na blagdan sv. Lucije (13. prosinca). Na dan sv. Lucije poseban je običaj da se poslije mise sa zvonika vjernicima bacaju (hitaju) hljepčići (hljibcići).

info.tel. 051/860 184, 856 817, 856 953
www.tz-baska.hr,
tz-baska@ri.tel.hr

Crkva je otvorena od 1. travnja do 15. listopada od 10 do 14 sati i od 16 do 19 sati, a u srpnju i kolovozu od 9 do 13 i od 16 do 20 sati. U zimskim mjesecima prema najavi. Organizirano vođenje.

Crkva sv. Krševana, Milohnići, župa Linardići
Na zapadnoj strani otoka Krka, iznad uvale Čavlena, u nenastanjenom i dijelom zašumljenom i pustom, nekad poljodjelskom prostoru, crkva je sv. Krševana (oko 1100. godine), "malena kao igračka, a monumentalna kao katedrala". Gotovo da se i ne može iskazati dojam koji izaziva ne samo prvi, već i svi ostali susreti s ovim kamenim trolisnim (trikonhos) zdanjem punim sklada i nadsvođenih apsida. Do crkve se stiže stazom od sela Milohnići ili stazom (oko 4 km) s polazišem u neposrednoj blizini samostana Glavotok.
info. tel. 051/862 032, 221 414

Crkva sv. Dunata, Punat
Na dnu Puntarske drage, na odvojku ceste za Kornić i Punat, uzdiže se malena, ali monumentalna trolisna crkva sv. Dunata (IX.st.). Monumentalnost
posebno naglašava poveća kupola. Tijekom niza stoljeća pretrpjela je brojne nedaće, oštećenja i razaranja, a sredinom prošloga stoljeća je restaurirana. Prvi arhivski podaci o njoj sežu tek u XVI. st. Unutrašnjost crkve i danas dojmi svojom posebnošću i atmosferom, a pretpostavlja se da su dojam nekad naglašavali mozaici i freske. Danas ih nema ni u tragovima.
info. tel. 051/854 148, 854 970

Crkva sv. Vida, Dobrinj
U selu Sv. Vid , u župi dobrinjskoj, treba skrenuti poljskim putem prema maloj istoimenoj crkvi s impozantnim zvonikom. Izgledom sliči onoj sv. Lucije u Jurandvoru, a pripadaju i istom razdoblju. Zahvaljujući darovnici "slavnoga Dragoslava", crkva sv. Vida svoju povijest ističe i punim datumom (1. siječnja 1100. godine). Plemenitaš Dragoslav daruje crkvu i velik zemljišni posjed krčkom biskupu, a ovaj, prema tadašnjem pravu, ušavši u posjed darovane nekretnine, predaje je sa svim posjedima, s pravima i dužnostima, Dragoslavu i njego-vim nasljednicima. Na livadi okruženoj suho-zidom ističe se zvonik na pročelju crkve kroz koji se i ulazi u prostor. Zvonik je imao i zadaću promatračnice i mjesta za signalizaciju. U tijeku godine najsvečanije je na dan sv. Vida (15. lipnja)
info. tel. 051/ 848 118, 852 107