Veranstaltungskalender

Otvorenje izložbe: 2.11.2011. u 19.30 sati, Muzej grada Rijeke
Autori izložbe: Željka i Boris Rogić
Autor teksta kataloga: akademik Josip Bratulić

Bračni par Rogić godinama iskazuje u nas rijetko poštovanje prema visokoj zanatskoj vještini i izrađuje replike Tiffanyjevih svjetiljki, po kojima postaju poznati i uz veliki odaziv javnosti izlažu ih u najuglednijim muzejima u Hrvatskoj – Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja (1989.), Klovićevim dvorima (1993.), Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja (1995.), Muzeju grada Rijeke (2000) i Muzeju Mimara (2005.).

Ovoga puta Željka i Boris Rogić konačno nastupaju svojom autorskom izložbom, kojom osim vlastite kreativnosti žele promicati neke od osnovnih simbola osebujne hrvatske kulture.
Zamisao da to bude glagoljica rodila im se stoga jer glagoljička slova mogu biti zanimljiv likovni element. Svako je od 33 slova glagoljičke azbuke slikovit monogram i danas glagoljicu doživljavamo češće kao slikovit povijesni podsjetnik nego kao „tajno pismo“ - koje više ne znamo čitati.

Literarne poruke na glagoljici čine nam se često manje zanimljive od njezine vizualne atraktivnosti. Namjera je Rogićevih proširiti upotrebu glagoljice u dizajn – „preslikati“ je na upotrebne predmete i učiniti prisutnom u svakodnevnom životu, da postane element svakodnevne vizualnosti.

Biografija

Studio Rogić, ili atelijer ili radionicu čine supružnici Željka i Boris Rogić. Rođeni smo u Rijeci 1953 godine gdje završavamo osnovnu školu, Željka završava opatijsku gimnaziju a Boris gimnaziju na Sušaku. U rijeci također studiramo pravo. Nakon nekoliko kreativnih poslova, neki su bili i umjetničke naravi (dekoracija cvijeća i fotografski prospekti za potrebe turizma) odlučujemo se za umjetničku školu u Zurichu koja se bavi Tiffany ostavštinom i raznim drugim tehnikama, koje za umjetnički izričaj upotrebljavaju staklo kao materijal. 1989 organiziramo prvu samostalnu izložbu u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci, zatim 1990 drugu samostalnu izložbu u Zavičajnom muzeju Poreštine u Poreču. Iste godine bivamo primljeni o ZUH, danas Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika u Zagrebu (HZSU), kao jedini majstori vitraja, samostalni umjetnici u Hrvatskoj. Od tada je naš rad pod nadzorom stručne javnosti i podliježe umjetničkoj reviziji svakih pet godina. Obavezni smo organizirati javne izložbe u kotiziranim prostorima i izvoditi javne radove. Tako se između ostalog bavimo i sakralnim radovima te smo realizirali niz prozora u tehnici vitraja sa sakralnim motivima u crkvama otoka Krka, Suska, Raba, Malog Lošinja i u crkvi na Voloskom. 1993 organiziramo samostalnu izložbu u Muzejsko Galerijskom Centru u Zagrebu (danas Klovićevi dvori),1994 sudjelujemo na zajedničkoj izložbi Pisanica s razlogom, Muzejski prostor, Jezuitski trg 4, Zagreb, zatim 1995 ponovo priređujemo samostalnu izložbu u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci, 2000 godine postavljamo samostalnu izložbu u Muzeju grada Rijeke, te 2005 godine ostvarujemo našu najveću izložbu u muzeju Mimara u Zagrebu. Sve su izložbe dobro posjećene i za njih vlada velik interes publike. Također surađujemo u izradi ili rekonstrukciji vitraja sa Klovićevim dvorima i Muzejom za umjetnost i obrt u Zagrebu. Konstantno odlazimo u Zurich, u naš edukativni centar, gdje nabavljamo materijale koji stižu iz Amerike, te također prisustvujemo seminarima koje drže eminentni svjetski umjetnici koji se bave staklom. Možemo reći da naša edukacija stalno traje. Relativno rijetko izlažemo zbog velikih financijskih troškova i zbog dugočasnosti izrade izložbenih eksponata. Trenutno radimo na rekonstrukcijama starih vitraja koji pripadaju vilama u Liburniji. Također pripremamo veliku izložbu u muzeju grada Rijeke na kojoj ćemo po prvi put predstaviti uzorke glagoljskih slova izvedenih u (toploj) tehnici fuzije stakla. Biti će to prvi put da se likovnoj publici predstavi glagoljica u tako složenoj tehnici,stoga vjerujemo da ćemo izložbu predstaviti i izvan naše zemlje što bi po našem sudu bila likovna i kulturološka atrakcija.
Pretpostavljamo da će ime izložbe biti : Svjetlost glagoljice, a predgovor odnosno esej, napisao je akademik Josip Bratulić.
  
Izložba i postav

Izložba je zamišljena da u tehnici staklene fuzije prikaže pismo glagoljice sa svim elementima umjetničkog stvaralaštva i nadahnuća.

U prizemlju muzeja bila bi postavljena tri kompleta glagoljskih slova odnosno 99 slova smještenih u aluminijske okvire. Aluminijske okvire sami smo oblikovali, izradili kalupe i lijevali, što je samo po sebi umjetnički poduhvat.
U svaki okvir biti će postavljeno jedno slovo koje će se u višeslojnom prikazu multiplicirati.
S obzirom da će slova od raznobojnog stakla biti izrađena u različitim oblicima staklene fuzije, a neka će biti rezana i vodenim nožem, tvrdimo da je takav likovni pristup apsolutna novost koja nije bila viđena na likovnim izložbama.

Na katu muzeja biti će postavljena 33 slova u drvenim okvirima, koje smo također osmislili, te će u njima biti umetnuta višeslojna stakla koja će također predstavljati glagoljska slova.
Svi će okviri s unutrašnje strane biti osvijetljeni posebno oblikovanom svjetlošću, što će davati izložbi mistični svjetlosni sfumato, a od tuda i naziv izložbe – Svjetlost glagoljice.
Inspirirani davnim počecima naše pismenosti, za ovu priliku , cilj nam je promicati poznavanje i upotrebu glagoljice te cjelokupne glagoljske baštine kao dragocjene i neizbrisive sastavnice hrvatskog duhovnog i kulturnog identiteta.

Od brojnih suradnika izdvojili bismo akademika Josipa Bratulića koji je napisao vrlo nadahnut esej koji će biti predgovor izložbe. Također je vrijedno spomenuti Dalibora Marinkovića koji je priredio vrlo zahtjevne crteže animirane glagoljice koji će biti na plakatu, pozivnici i katalogu.