Biciklizam

Staza sa blagim usponima koja vodi kroz bašćansku dolinu do susjednog naselja Draga Bašćanska.

Biciklističke staze povezuju 38 naselja na području Općine Brod Moravice smještenih na 63 km2 zelenila. Staze sa visinskom razlikom od 200 do 670 m NV, vode do kuće Delač iz 1644. g. kamene kule Turanj, atraktivnih vidikovaca Orlova i Kavranova stijena ili nekih od 12 crkvica brodmoravičkog kraja koji se najbolje vidi sa brdašca Parag. Spustite li se u dolinu rijeke Kupe možete uživati u kajak vožnji kanuom,okušati se u ribolovu ili paintballu. Kud god krenuli ovim biciklističkim stazama-vraćate se prirodi, a opuštanje i užitak su neminovni.

Najniža točka: 584 m/n/m. Najviša točka: 920 m/n/m. Visinska razlika: 336 m. Podloga: asfalt 13,5 km, makadam 6,5 km.

Najniža točka: 765 m/n/m. Najviša točka: 910 m/n/m. Visinska razlika: 245 m. Podloga: makadam 2,2 km, asfalt 7,8 km. Vrijeme vožnje: 1 h.

Najniža točka: 820 m/n/m. Najviša točka: 1011 m/n/m. Visinska razlika:191 m. Podloga: asfalt 19,9 km, makadam 5,9 km. Vrijeme vožnje: 2 h.

Najniža točka: 790 m/n/m. Najviša točka: 920 m/n/m. Visinska razlika: 130 m. Vrijeme vožnje: 1 h.

pogled na dio Klane i Kastva, te Učke

pogled na Grobničko polje

najkraća i najlakša staza, pogled na Radeševo, Snježnik i Guslicu

pogled na kvarnerske otoke, Učku, opatiju i Grobničke alpe

najduža staza, za fizički dobro pripremljene bicikliste

za rekreativce

nudi uživanje u ljepotama šuma i proplanaka

pogled na Snježnik i Guslicu

Bijela staza jedna je od tri označene biciklističke staze.
Ruta ove staze kreće od hotela „Risnjak“ kroz glavnu Supilovu ulicu prema vojarni Drgomalj, kroz Praprot, Malo Selo, NP Risnjak pa natrag do Delnica. Duljina staze je 36 km, najniža točka joj je 699 m, a najviša 867 m nadmorske visine. Težina joj je srednja.

Crvena staza vodi od hotela „Risnjak“, kroz Park kralja Tomislava, Ljubavnom stazom, uz pansion „Lovački“, Pijaničeva, uz vojarnu Drgomalj natrag do Delnica. Duga je 24 km, najniža točka joj je 699 m, a najviša 1100 m nadmorske visine. Staza je označena, a njena je težina srednja.

Plava staza je neoznačena staza srednje težine, duljine 68 km, a vodi od vojarne preko Podgore i Broda na Kupi natrag do Delnica. Najviša točka joj je 700 m, a najniža 222 m nadmorske visine.

Zelena staza duga 18 km kreće od delničkog Doma športova, preko Polana i Petehovca, natrag do Delnica. Staza je označena, srednje težine, a najniža i najviša točka nadmorske visine su joj 700, odnosno 1024 m nadmorske visine.

Žuta staza, duljine 29 km, kreće iz Lučica, preko Starog laza, Mrkoplja, Sungera, Presike, te se vraća u Delnice. Težina joj je također srednja. Najniža točka joj je 699 m, a najviša 1105 m nadmorske visine. Staza nije još označena, vjerujemo da će biti uskoro.

Prema izvoru Riječine kreće se iz centra Dražica, ze se prolazi kroz mjesta Podkilavac, Jelenje. Lubarska, Brnelići, Milaši, Zoretići, Ztnovica, Kukuljani, Martinovo selo gdje se nalaze Gašparov malin i Zavičajni muzej. Staza se nastavlja u smjeru Lopače i Lukeža. Visinska razlika je 70m.

Staza počinje u centru Dražica sa Trga mlikarice, prolazi kroz Podkilavac pored kapelice i mosta Sušice u smjeru Podhuma i oko brda Hum. Visinska razlika je 60m.

"S Fortice kroz arkade Crekvine izlazimo na šumsku cestu, pokraj oznake Eko-staze, no nastavljamo ravno do spoja sa stazom iz Jelovičana. Skrećemo desno i nastavljamo ravno sve do sela Jelovičani, uz seoski bunar (šternu) i dalje duž ceste prema Brezi, te lijevo na šumsku cestu do lovačke kućice Sebenjino. Pratimo stazu desno do stare karaule i graničnoga kamena iz 1920. god. Tada smo već blizu sela Breza, potpuno spaljenoga u II. svjetskom ratu, i nastavljamo uz crkvicu i groblje, cestom do odmorišta Mačkov vrh. Lijevo se uspinje staza do najvišega kastavskog vrha, brijega Mačkov vrh (504 m) s kojega se pruža prekrasan pogled na zaleđe Kastva, Učku i Gorski kotar, a s južne strane i na Kvarner. Spuštamo se natrag na stazu do Šparožne jame.
Pratimo stazu do odmorišta Stanić (uspon na Stanić vrh 465 m), odakle se staza spušta do sela Brajani, uz napušteno selo Cari i Spinčićev breg dalje prema Kastvu, kroz selo Brnini do Fortice."

Ova nas staza s Fortice preko Crekvine vodi kroz šume Lozu i Lužinu. Prateći šumsku cestu pokraj oznake Eko-staze ne skrećemo, već nastavljamo ravno do spoja šumske ceste sa stazom iz pravca Jelovičana. Pratimo lijevu stazu ravno, nedaleko dubokoga dola Knež dol do raskrižja Zvirić (zdesna je lovačka kuća Zvirić), a zatim lijevo do odmorišta Stanić. Tu je moguć i uspon na Stanić vrh (465 m, lijevo od staze) s kojega se pruža lijep pogled na okolna naselja. Nastavljamo stazom koja se širi i polako spušta do asfaltirane ceste i sela Brajani, uz lijepo napušteno imanje (s lijeva je staza koja vodi do ostataka napuštenoga kamenoloma, tzv. kave, duga 230 m). S desne su strane ceste ostaci napuštenoga sela Cari, izvanrednoga primjera tradicionalne ruralne arhitekture, a tek malo dalje i raskrižje i Spinčićev breg. Tu nailazimo na plavo-žute oznake staze Majevi vrh i pratimo šumsku cestu prema Kastvu, do asfaltirane ceste na Belićeven brege, lijevo kroz selo Brnini, uz restoran Vidikovac do Fortice.

Etno kuća Kornić, crkvica Sv. Krševana, kašteli

Pješačka staza oko Lokvarskog jezera duga je 17,5 km. Staza počinje na lijevoj strani jezera iznad Bistroa "Jezero", ide preko Mrzle vodice, te natrag preko Gorskog raja do Bistroa "Jezero". Stazu čine šumski puteljci, makadam, te jednim malim dijelom asfalt, tako da je ugodna za šetnju i biciklizam.

Staza Epario proteže se duž obalu Lopara i pogodna je za rekreativce i obitelji s djecom. Uz niz arheoloških lokaliteta koji ukazuju na intenzivno korištenje prostora u prošlosti, napose u prapovijesnim razdobljima i antici, na stazi ćete naići na geološke strukture koje oduzimaju dah promatrača. Upravo zbog geološkog značaja i iznimne raznolikosti SZ dio Lopara proglašen je značajnim krajobrazom. Predlažemo da za obilazak staze izdvojite malo više vremena i usput posjetite neku od pitoresknih uvala te se, u ljetnim mjesecima, osvježite u prekrasnom čistom moru.

Staza Frux povezuje Lopar i Supetarsku Dragu te funkcionira u oba smjera, a namijenjena je pješacima i MTB biciklistima. Riječ je o jednom od ogranaka tzv. Premužićeve staze koja predstavlja remek – djelo suhozidnog graditeljstva. Prolazeći njome, uz arheološki značajne predjele, naići ćete na suhozide koji ukazuju na intenzivno gospodarsko korištenje ovog iznimno plodnog i vodom bogatog područja u prošlosti. Kao prirodne i geološke zanimljivosti u blizini staze, ističemo Frušku lokvu i fascinantne erozije tla te preporučamo da zastanete na predjelu Fruge i pogledate ih.

Dodatne informacije dostupne su na: www.rabarchaeologicaltraces.com.

Početak biciklističke staze je na području Marović (450 m) gdje se na raskrižju šumska cesta spaja sa cestom koja vodi u Lovransku Dragu. Cesta vodi u smjeru zapada kroz područja Cere i Vela Njiva. Kroz gornji dio naselja Fratri (500 m) usponom kružno skreće na sjeverozapad, prelazi potok i lijevo kroz parkiralište ide na zapad, vijuga kroz makiju uz udolinu Lovrišin, penje se na točku Cestina vrata (650 m), uspinjući se prolazi pod Stupom i Zlakom. Obilazi zapadno pobočje Grnjaca (850 m). Dalje vodi u smjeru jugozapada do Plasa, skreće na zapad uz Šenčivu vodu pa u velikom luku dolazi do sela Mala Učka. Šumska cesta od sela skreće na sjever kroz zaravan i borovu šumu do sela Vela Učka od kuda usponom po asfaltiranoj cesti vodi do prijevoja Poklon (922 m).  Visinske razlike: 
Marović – Tunel Učka  80 m
Tunel Učka – Zlak  250 m
Zlak – Plasa   230 m
Plasa – Šenčiva voda  30 m
Šenčiva voda – Mala Učka  80 m
Znamenitosti:
Cijeli put prolazi kroz mješovite šume bukve, crnog bora, pitomih kestena i maruna.
Vidikovci: područje nad selima Strahi, Fratri, na području Šenčiva voda, na Maloj Učki, Veloj Učki i Poklonu.

vidikovac Škrapna, Tri kunfini, Matulji, Rukavac, Zvoneća; muzejska zbirka: Šapjane, Pasjak, Lipa, Veli Brgud, Rukavac; odmorište: Lisina; voda: Vodička griža, planinarski dom Lisina, Pešćinski vrh

Iz Novog Vinodolskog vozimo asfaltnom cestom laganim usponom kroz Vinodolsku dolinu do Bribira (5 km) i Grižana (10 km). Od Grižana se spuštamo do Triblja (15 km) gdje skrećemo desno i vozimo do Drivenika (18 km). Od Drivenika vozimo povratno do Triblja, skrećemo desno do Crikvenice (28 km). U Crikvenici skrećemo ljevo za Selce (31 km) ili desno za Dramalj-Kačjak i Jadranovo. Po izlasku iz Selca na Jadranskom cesti skrećemo lijevo prema Bribiru. Na prijevoju Barbara (33 km) skrećemo desno i spuštamo se kroz Bribirsko i Novljansko polje do Novog Vinodolskog (38 km).

Smeđa staza ima kružni oblik, vodi prema Lukovu, a u povratku se skreće lijevo na bijelu cestu prema Bribiru.

Iz Novog Vinodolskog vozi se cestom sa stalnim usponom od 6% do Batera, gdje se skreće lijevo za Ravno i nakon 3 km asfaltirane ceste vozi se kroz šumu bijelom cestom do Ravna i nastavlja se dalje do Križišća.

Staza Capo fronte proteže se najšumovitijim predjelom otoka - posebnim rezervatom šumske vegetacije Dundo te šumovitim poluotokom Kalifront. Uz ostatke srednjovjekovnih crkvica, suhozida, vapnenica, rudnika boksita i druge lokalitete koji ukazuju na intenzivno korištenje ovog prostora u prošlosti, važno je istaknuti da se područje ističe najočuvanijom šumom hrasta crnike na Sredozemlju. Staza je pogodna za rekreativce i obitelji s djecom kojima, zbog njezine duljine, preporučamo cjelodnevni izlet s kupanjem u nekoj od pitoresknih uvala, a ako budete imali sreće, možda na putu susretnete i kojeg muflona ili jelena.

Dodatne informacije dostupne su na: www.rabarchaeologicaltraces.com.

Biciklističke staze na području Skrada svaki biciklista može samostalno keirati po sistemu točaka ovisno gdje želi stići. Staze su dobro povezane i sa susjednim općinama Ravnom Gorom i Brod Moravicama koje također imaju isti sistem navigacije.

Iz centra Viškova krećemo cestom prema Saršonima, nakon 1,7 km skrećemo lijevo prema Ronjgima i prolazimo pored rodne kuće I.M.Ronjgova i nastavljamo do sela Zorzići, gdje na Petrolejskoj cesti skrećemo lijevo i nastavljamo u smjeru Klane. Odmah nakon plinske stanice na Pogledu skrećemo lijevo na šumski put i nakon 5 km dolazimo do sela Breza. Prije samog dolaska u Brezu naići ćete na zanimljive ostatke fortifikacijskih građevina iz doba talijanske okupacije budući da je upravo na tom području prolazila granica između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS (Jugoslavije). Izlaskom na cestu Permani - Klana iznad sela Breza skrećemo lijevo i ulazimo u centar sela gdje kod crkvice skrećemo lijevo. Prolazimo pored groblja i stare talijanske vojarne i dolazimo do raskršća (9,2 km) gdje moramo skrenuti lijevo i vrlo zanimljivim šumskim putem dolazimo do sela Jardasi (12,2 km). Presiječemo glavnu cestu i preko Dovičića dolazimo do Široli (14,4 km) gdje prelazimo preko ceste Kastav - Viškovo i sporednom cestom iza škole i sportske dvorane dolazimo do centra Viškova.

Iz centra Viškova krećemo preko Mladenića u smjeru Saršona (2,5 km) gdje skrećemo lijevo na Petrolejsku cestu i odmah desno prema Lučićima. Nakon kratkog uspona dolazimo na prijevoj Lončeva griža (3,5 km - 490 m). Serpentinama se spuštamo do sela Trnovica (7,1 km) prelazimo Riječinu i skrećemo lijevo preko Zoretića prema Kukuljanima. Prije ulaska u selo (8,1 km) skrećemo desno na makadamski put koji uzvodno prati tok Rječine sve do njenog izvora (11,0 km). Nakon odmora i osvježenja vraćamo se istim putem do prijevoja Lončeva griža (18 km), spuštamo se u Saršoni gdje skrećemo desno i nastavljamo Petrolejskom cestom do Garića (20,5 km) gdje skrećemo lijevo i kroz Marčelji se spuštamo do centra Viškova.

Iz centra Viškova krećemo u smjeru Furićeva gdje skrećemo lijevo i lagano se uspinjemo preko Trtni do Mladenići (1,8 km). Prelazimo preko ceste Viškovo - Saršoni i starim kolskim putem dolazimo do Ilovca (2,9 km) prelazimo cestu Viškovo - Marčelji i preko Mavri nastavljamo do Gornjih Sroki. Slijedi spust do Srokovog kala gdje skrećemo desno i nastavljamo u smjeru Kastva. Prolazimo kroz Rudno, Krajevac i Jelušići. U Gornjim Turkima (7,1 km) za one spremnije bicikliste postoji mogućnost skretanja desno prema Jelovičanima i strmim usponom ulazimo u šumu Lužinu. Zahtjevnijim šumskim putom dolazimo u Pavletiće i izlazimo u Žegotima na cestu Kastav - Viškovo. Ukoliko ste odabrali lakšu varijantu tada u Gornjim Turkima nastavljamo ravno i izlazimo na cestu Kastav - Viškovo gdje skrećemo desno te nakon 0,3 km skrećemo lijevo prema benzinskoj pumpi. S desne strane pumpe uključujemo se na zanimljiv šumski put kojim stižemo u Donje Juge (10,1 km). Laganim usponom preko Gornjih Jugi stižemo u centar Viškova.

Iz centra Viškova krećemo preko Mladenića u smjeru Saršona (2,5 km) gdje skrećemo lijevo na Petrolejsku cestu kojom nastavljamo do mjesta Zorzići (3,6 km) gdje skrećemo desno i počinjemo uspon starim kolskim putem u smjeru Studene preko Nežnice. Od zanimljivosti na koje ćemo naići na tom putu ističemo obzidanu lokvu na kojoj su nekada stanovnici ovog kraja napajali svoju stoku. Tu je također i spomenik iz 2. Svjetskog rata koji podsjeća da je ovaj put služio za odlazak u partizane te kao put kojim je vršena opskrba partizanskih jedinica. Nakon 6,5 km izlazimo na glavnu cestu prema Studeni. Ovo je ujedno i najviša točka na ovoj stazi: 578 m. Skrećemo lijevo i spuštamo se na Petrolejsku cestu, skrećemo lijevo prema Marčeljima. Na predjelu zvanom Pogled (9,3 km) skrećemo desno i spuštamo se kroz Marčelje do Vrtača (10,0 km) gdje skrećemo desno prema Kosima (11,0 km). Skrećemo desno prema Kastvu do mjesta Jardasi (11,6 km) gdje skrećemo lijevo i preko Dovičića dolazimo na cestu Kastav - Viškovo u Širolima (13,6 km). Prelazimo cestu i sporednim putem iza osnovne škole i dvorane vraćamo se do centra Viškova.

Idealna obiteljska staza koja nas iz centra Viškova vodi cestom prema Saršonima, te poznatog izletišta Ronjgi, rodnog mjesta Ivana Matetića Ronjgova, velikog glazbenika i sakupljača narodne glazbene baštine u čijoj se rodnoj kući nalazi muzej posvećen njemu te poznati restoran sa domaćim specijalitetima. Iz Ronjgi se strmo uspinjemo do Zorzići, prelazimo “Petrolejsku cestu” i kroz Globiće nastavljamo uspon do šumskog raskršća (3,3 km) koje je ujedno i najviša točka na ovoj stazi (481m). Skrećemo desno i nakon blagog spusta prolazimo kroz Lučiće i dolazimo do ceste Saršoni - Trnovica gdje skrećemo desno na Petrolejsku cestu kojom nastavljamo u smjeru Drenove do neposredno prije Skvažića (5,6 km) gdje skrećemo desno na šumski put odnosno šetnicu Plešivac po kojoj se vozimo do sela Biškupi (7,5 km). Na izlasku iz sela uključujemo se na cestu Viškovo - Saršoni, skrećemo lijevo i preko Mladenića se spustimo nazad u centar Viškova.