Kvarner obuhvaća u malom ono što priroda Hrvatske znači u Europi - na najmanjem prostoru nalazimo različite biljne i životinjske vrste: flora Kvarnera broji više od 2700 vrsta (najpoznatije i po aromatskom učinku najvažnije su kadulja i ružmarin, bosiljak, lovor, mirta, menta, palme, agave i maruni, smokve, masline, šumski plodovi...), te time spada u floristički najbogatije dijelove Hrvatske, a na ovom području se gnijezdi većina od 114 vrsta ptica, koje se smatraju ugroženima na europskoj razini (suri orlovi, sivi sokolovi, bjeloglavi supovi, prugasti orlovi, orlovi zmijari, tetrijebovi, sove, šljuke...) Otok Krk najbogatiji je biljnim vrstama, kojih ima oko 1500, dok su Cres i Rab, uz Krk, razmjerno svojoj veličini najbogatiji otoci Mediterana po broju i vrsti sisavaca. Šume Gorskog kotara dom su risovima, medvjedima, vukovima, divokozama, muflonima, a riječni brzaci obiluju dokazano najvećim pastrvama na svijetu. Dolina rijeke Kupe poznata je i kao “dolina leptira”. Od kadulje na obali mora do borova na planinskim vrhovima, samo je nekoliko koraka !
O očuvanosti prirodne baštine, danas najvažnijeg turističkog resursa, zorno nam govore i sljedeće činjenice: Kvarner se ponosi ekološkom čistoćom i dobrom, pitkom vodom koju gosti mogu slobodno piti iz slavina. Među najznačajnije rezultate ekoloških akcija i edukacije svakako spadaju priznanja međunarodnih ekoloških i obrazovnih organizacija, pa tako na području Kvarnera u 2009. godini, prema ocjeni Europskog ocjenjivačkog suda Europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEEE), imamo 38 «Plavih zastava» za plaže (35) i marine (3).
Ukratko
-
Kvarner - jedno je od florom najbogatijih dijelova Hrvatske s više od 2700 raznih
vrsta biljaka
-
Kvarner - stanište mnogih u Europi ugroženih vrsta ptica
-
Na području Cresa i Lošinja živi oko 140 delfina
-
Otoci Krk, Rab, Lošinj i Cres razmjerno svojoj veličini najbogatiji su otoci
Mediterana po broju i vrsti sisavaca i svih velikih europskih grabežljivaca
-
U Gorskom kotaru živi 499 vrsta leptira
Potražite tematsku brošuru «Zaštićena prirodna baština».